1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Ukrajinski civili, povrijeđeni u ruskom napadu na Kijev
Ukrajinski civili, povrijeđeni u ruskom napadu na Kijev Foto: Efrem Lukatsky/AP Photo/picture alliance
PolitikaRusija

Može li Putin biti zaustavljen?

Marina Baranovska
13. oktobar 2022

Kremlj iznova prijeti da će upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini. Je li Vladimir Putin doista spreman na ovaj korak i šta bi za njega mogla biti "crvena linija"?

https://p.dw.com/p/4I2XQ

Od kraja septembra ukrajinske trupe provode uspješnu protivofanzivu u regijama Harkiva, Donjecka, Luganska i Hersona. U Kremlju raste napetost, a širom svijeta vlada zabrinutost od upotrebe nuklearnog oružja, kojim Vladimir Putin prijeti od početka rata u Ukrajini.

Britanski list The Times je 3. oktobra, pozivajući se na izvore iz NATO-a, izvijestio da se Rusija priprema testirati nuklearno oružje u Crnom moru. Na internetu se pojavio video, koji prikazuje ruski vojni voz koji se kreće prema ukrajinskoj granici. Navodno je ovaj teretni voz povezan s 12. Glavnom upravom ruskog Ministarstva odbrane, koja je odgovorna za nuklearni arsenal te zemlje.

Ruska nuklearna eskalacija

Gerhard Mangott, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Innsbruck, ozbiljno shvata rizik od moguće ruske upotrebe nuklearnog oružja. Kretanje vojnog voza ali i isplovljavanje podmornice K-329 "Belgorod" moglo bi značiti slanje "nuklearnih" poruka. "Rusko vođstvo pokazuje Ukrajini i zapadnim vladama da je Rusija vojno sposobna  a možda i voljna upotrijebiti nuklearno oružje. U ovom trenutku, to prvenstveno služi kao sredstvo odvraćanja. Namjera je signalizirati Ukrajini da ne nastavlja svoju ofanzivu i Zapadu da više ne bi trebao podržavati Ukrajinu oružjem", rekao je Mangott.

Ukraine Krieg | Raketenangriff auf Saporischschja
Foto: STR/REUTERS

Ako te prijetnje ne zaustave ukrajinsku protivofanzivu, Vladimir Putin bi mogao preći na sljedeću fazu i poslati radikalniju poruku koja glasi 'zaustavite ofanzivu'. "Rusija bi mogla testirati taktičko nuklearno oružje iznad Crnog mora ili na Kamčatki", smatra profesor Mangott. On dodaje da bi, ako eksplozija iznad nenaseljenog područja ne uspije kao poruka zaplašivanja i ako Ukrajina vrati pod svoju kontrolu još okupiranih područja, Rusija mogla upotrijebiti taktičko nuklearno oružje. "To se neće dogoditi na prvoj liniji fronta, nego pozadi - iznad naseljenih, ukrajinskih, urbanih područja."

Vojni stručnjak i bivši pukovnik Bundeswehra Ralph Thiele smatra da bi Moskva mogla pokušati izvršiti napade na političke i privredne ciljeve u Ukrajini, ako ruska nuklearna bomba na nenaseljenom terenu ne bude imala učinak odvraćanja. "Mogla bi to biti eksplozija bombe koja šalje elektromagnetne talase (velike amplitude) i uništava sve ono što radi na električni pogon unutar više stotina kvadratnih kilometara - automobile, televizore, satelite, kompjutere, elektrane. To bi bila jedna opcija", kaže Thiele.

Kako će Zapad reagirati?

Većina međunarodnih stručnjaka slaže se da bi upotreba nuklearnog oružja imala kobne posljedice za Rusiju. "Čak i uz nuklearni test, kojim bi se zapravo prekršio sveobuhvatni sporazum o zabrani testiranja nukelarnog oružja koji je ratificirala Rusija, došlo bi do ozbiljnih ekonomskih i financijskih sankcija", kaže Mangott.

Trag smrti koji ostaje iza ruske vojske

I američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan upozorio je na "katastrofalne posljedice" u slučaju takvog scenarija. U intervjuu za CBS krajem septembra on je rekao da su visoki američki dužnosnici to jasno dali do znanja Kremlju i to "izravno, povjerljivo i na najvišoj razini". Prema navodima Gerharda Mangotta, odgovor SAD-a i NATO-a će u tom slučaju vjerovatno biti - vojni.

Bivši direktor CIA-e David Petraeus kaže kako su SAD i saveznici spremni uništiti cijelu rusku vojsku na ukrajinskom teritoriju i potopiti Crnomorsku flotu. Mangott smatra da bi takav napad bio asimetričan, odnosno da bi bio izvršen konvencionalnim oružjem. “Putinu nije samo rečeno kako će Zapad reagirati na upotrebu nuklearne bombe, nego i da će to dovesti do potpune globalne izolacije Rusije i do osude takvog koraka od strane Kine i Indije”, rekao je Mangott.

Može li Kina pomoći?

Kina je zauzela neutralnu poziciju kada je riječ o ratu u Ukrajini – do sada. Mnogi se stručnjaci slažu u mišljenju da bi Peking mogao igrati važnu ulogu u odvraćanju Putina. Ralph Thiele smatra da bi Zapad trebao učiniti više kako bi od Kine napravio svog strateškog saveznika. "Putin zavisi od Kine. Svijet bi ovdje imao priliku postići prekid vatre čvršćim uvezivanjem Kine, što bi bio prvi korak", smatra Thiele.

Wladimir Putin sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Samarkandu (16.9.2022.)
Zapad bi trebao pridobiti Kinu kao posrednika u odvraćanju Rusije od upoptrebe nuklearnog oružja, smatraju eksperti: Putin i kineski predsjednik Xi JinpingFoto: Sergei Bobylyov/Sputnik/AFP

Zapad, smatra ovaj vojni ekspert, čini grešku pokušavajući pridobiti Kinu u nastojanjima da se pridruži sankcijama protiv Rusije. To ne bi bilo od koristi za Peking. Kina je zainteresirana za prekid rata u Ukrajini prvenstveno iz ekonomskih razloga. Zemlja također ne želi da se ovaj sukob razvije u nuklearni rat. "Naši političari zapravo žele držati Kinu podalje od Evrope jer misle da će biti dovoljno teško nositi se s Kinom u globalno-ekonomskim i geopolitičkim pitanjima u budućnosti. Mislim da moramo progutati manju žabu, odlučiti se na manju neugodnost odnosno pristati na jaču prisutnost Kine ovdje u Evropi", kaže Thiele. To bi, po njegovom mišljenju, mogao biti as, koji bi se polako mogao izvaditi iz rukava.

Putinova "crvena linija"

Hoće li američka upozorenja imati odvraćajući učinak zavisi od daljnjeg toka borbi u Ukrajini, smatra Gerhard Mangott. On kaže da bi pokušaj ukrajinske vojske da ponovo zauzme Krim mogao predstavljati "crvenu liniju" za Vladimira Putina. "Ne mogu zamisliti da bi on mirno stajao sa strane i gledao kako Ukrajina vraća Krim. To bi njegovu poziciju dovelo u neposrednu opasnost i povuklo za sobom politički pad. Veliko je pitanje hoće li Putin, kako bi izbjegao poraz, biti dovoljno hladnokrvan i opsjednut da ode u krajnost i upotrijebi nuklearno oružje. Bojim se da je Putin dovoljno hladnokrvan i opsjednut da to uradi. Ali postoji barem tračak nade da oni, koji bi trebali provesti njegovu eventualnu naredbu o korištenju nuklernog oružja, to neće uraditi", objašnjava Mangott.

Međutim, trenutno nema znakova da se rusko vojno vođstvo odlučilo za upotrebu nuklearnog oružja, smatra ovaj stručnjak. "Još nismo otišli tako daleko. Još nismo u tom stadijumu, u kojem je Rusija u opasnosti da katastrofalno izgubi ovaj rat. Ali sa svakim porazom koji ruska vojska pretrpi na bojnom polju, sa svakom akcijom ukrajinske vojske i vraćanjem teritorija koje je osvojila Rusija, vjerojatnoća  u takav ishod se povećava", upozorava Mangott.