Prijeti li krah hrvatskom proračunu?

„Proračun koji je planiran neće izdržati. Prema mojoj procjeni prihodi će biti manji od planiranih za 5 milijardi kuna, odnosno deficit će biti 5 milijardi veći ako potrošnja ostane kako je planirana.“, rekao nam je ekonomski strateg SDP-a Ljubo Jurčić nakon pesimističnog obraćanja guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog. Dok je Rohatinski upozorio da bi pad BDP-a ove godine mogao iznositi 1,5 posto, Jurčić ima još crnju prognozu – prema njemu 2 posto. Kaže da će se početi rezati na subvencijama, nešto sitno na plaćama i mirovinama koje bi mogle, kako godina bude odmicala, kasniti koji dan. Jurčić uvjerava da se takav scenarij može izbjeći jedino daljnjim zaduživanjem.

Proračunska rupa mogla bi se dakle i dalje krpiti zaduživanjem na stranom ili domaćem tržištu, ali dokle?.

„Dobivat ćemo kredite dok kreditori procjene da je vrijednost naše imovine veća od vrijednosti duga. Za naš dug garantiramo našom nacionalnom imovinom. Što se tiče izvoza, njime nikad ne bismo mogli vratiti dug. Zato ostaje opcija – ako ne možete vratiti robama i uslugama, dug ćemo vratiti imovinom.“

Za bolne rane potrebni su bolni rezovi

Manji proračunski prihodi kao prijeku potrebu nameću veći proračun. Referendum o Zakonu o radu zaprijetio je da će rebalans biti neizbježan još tijekom ljetnih mjeseci. No, ako preživi ljeto, proračun će svakako na rezanje na jesen nakon što turisti spakiraju kofere, napuste Hrvatsku, a domaćini zbroje ono što je ostalo.

Pitanje na koje treba čekati do jeseni glasi – gdje zagrabiti, kome uzeti? Odgovora nema. Premijerka Jadranka Kosor tek ponavlja da slijede bolni rezovi. Da je tako nešto neizbježno svjestan je i guverner Rohatinski. Njegovo jučerašnje obraćanje saborskim zastupnicima zazvučalo je poput sirene uoči nuklearne katastrofe. Iako Hrvatskoj ne prijeti pogibelj takve vrste, podaci govore da bi državni proračun mogla pogoditi teška financijska bomba. Primjerice, ove godine samo za pokrivanje deficita i otplatu dugova treba namaknuti 47 milijardi kuna.

„To nije nemoguće isfinancirati, ali će biti teško, posebno jer ministar financija mora izići na europsko tržište najesen, kad će ondje biti Španjolska, Portugal i Italija te neće biti mnogo slobodnog novca", kazao je guverner te zavapio da je krajnje vrijeme da se nešto učini jer, kako je rekao, spas ne treba tražiti u Europskoj uniji.

Manji prihodi, veći rashodi

Nešto zasigurno treba učiniti jer stanje u državnoj riznici ne izgleda dobro, a moglo bi se ukratko opisati ovako – manji prihodi, veći rashodi. Ukupni prihodi u prvih šest mjeseci manji su za 1,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a rashodi veći za 0,6 posto. Drugim riječima, u prvih pola godine zabilježen je manjak državnog proračuna od 2,3 posto BDP-a, dok je za cijelu godinu planiran na razini od 2,5 posto.

Autor: Goran Prokopec

Odg. ur.: Senad Tanović