1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija i Kosovo: dogovor da bude dogovora

1. mart 2023

Do kraja marta će evropski posrednici voditi šatl-diplomatiju između Beograda i Prištine kako bi se utanačili detalji i sporazum bio potpisan. Dva najveća upitnika su protivljenje članstvu Kosova u UN i formiranje ZSO.

https://p.dw.com/p/4O6rw
Demonstranti drže zastavu Srbije na kojoj je u srcu ucrtano Kosovo
Protesti usmjereni protiv normalizacije odnosa Kosova i SrbijeFoto: Darko Vojinovic/AP/picture alliance

Nakon što je šef evropske diplomatije Žozep Borelj u ponedjeljak 27. februara u Briselu zadovoljno objavio da dvojica gostiju ne žele dodatne diskusije o „evropskom prijedlogu", te da je stvar uspješno završena, počelo se sa analizama šta je zapravo dogovoreno i na koliko čvrstim temeljima.

Evropska unija objavila je manje-više isti tekst koji je prije nekoliko sedmica dospio u medije kao francusko-njemački sporazum. Kako je pojašnjeno, to bi trebalo da bude okvir daljih pregovora, ali sada valja utvrditi plan primjene – šta, kako tačno i kojim redom.

-pročitajte još:  Srbija i Kosovo: „Polovičan pomak“ ili šansa za „istorijski sporazum“?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti su pak, tek što su završili priču s Boreljom, reporterima dali svoja viđenja koja se podobro razlikuju.

Vučić i Kurti sa Boreljom i Lajčakom na sastanku u Briselu 27. februara
Vučić i Kurti sa Boreljom i Lajčakom na sastanku u Briselu 27. februaraFoto: Virginia Mayo/AP/picture-alliance

Dok je Kurti rekao da je Zajednica srpskih opština (ZSO) tek jedna, i to posljednja rečenica u sporazumu, Vučić je insistirao na ZSO kao preduslovu.

On je u utorak uveče za RTS pojasnio da Srbija hoće da razgovara o svemu, osim o priznanju Kosova i ulasku Prištine u Ujedinjene nacije. Prema njegovim riječima, tih crvenih linija će se držati iako u sada prihvaćenom okviru stoji da se Srbija „neće protiviti“ ulasku Kosova u međunarodne organizacije.

-pročitajte još: Manuel Sarrazin: nove šanse za zapadni Balkan

Dovoljno da Španija ili Grčka priznaju Kosovo?

„Iako još nedostaje finalni potpis, ovo je ogroman politički uspjeh za EU, ali i za cijeli region“, kaže za DW poslanica Evropskog parlamenta Viola fon Kramon-Taubadel, podsjećajući na napetosti iz posljednjih meseci.

Ta političarka njemačkih Zelenih, uvjerena je da ovakav tekst sporazuma može da ubijedi Grčku, Španiju, Kipar, Rumuniju i Slovačku da priznaju Kosovo, te da Priština i formalno krene ka EU.

Viola fon Kramon-Taubadel: Ogroman politički uspjeh za EU, ali i za region
Viola fon Kramon-Taubadel: Ogroman politički uspjeh za EU, ali i za regionFoto: Imago Images/H. Jelinek

Drugi sagovornici nisu ubijeđeni u tu veličinu uspjeha. „Dok sve ne bude utanačeno, ovo nije politički uspjeh. Još uvijek nije“, kaže stručnjak za Balkan Florijan Biber sa Univerziteta u Gracu.

Biber tekst okvirnog sporazuma vidi kao faktičko priznanje Kosova od strane Srbije, ali dodaje da je gorka pilula za Prištinu to što nema punog priznanja. „Za Kosovo je najvažniji problem blokada članstva u međunarodnim organizacijama od strane država koje ne priznaju nezavisnost“, rekao je on. Nejasno je da li je ovakav sporazum dovoljan da neke države podignu rampu za Kosovo, dodao je Biber.

Nastavak pritiska

Politikolog Vedran Džihić sa Austrijskog instituta za međunarodnu politiku kaže da je pod „velikim znakom pitanja“ to da će Srbija pri finalizaciji dogovora prihvatiti da Kosovo postane članica UN.

Džihić takođe očekuje dalja trvenja oko Zajednice srpskih opština, kojoj Kurti ne želi da pruži šira izvršna ovlašćenja plašeći se „Trojanskog konja“ na Kosovu. Politikolog podsjeća i da odluka Ustavnog suda Kosova otežava formiranje ZSO.

Ostale tačke sporazuma rjeđe se navode kao sporne, a radi se o priznavanju dokumenata i simbola, saradnji i razmjeni stalnih misija.

Florijan Biber: Faktičko priznanje Kosova, ali nema punog priznanja
Florijan Biber: Faktičko priznanje Kosova, ali nema punog priznanjaFoto: Uni Graz

Računa se da će specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak nastaviti sa šatl-diplomatijom kako bi do susreta šefova država i vlada EU krajem marta sve bilo stavljeno na papir i potpisano. Do tada bi i Vučić i Kurti i dalje mogli biti izloženi političkom pritisku.

„Politički pritisak je dobar, ali potrebno je i ono što na engleskom zovu ownership. Da u jednom trenutku oni sami kažu da hoće da potpišu ovaj sporazum“, zaključuje evroposlanica Fon Kramon-Taubadel.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu