Presuda Karadžiću ne utiče na status RS-a | Politika | DW | 25.03.2016
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Presuda Karadžiću ne utiče na status RS-a

Analitičari ocjenjuju da presuda Radovanu Karadžiću ne može uticati na ustavno-pravni status Republike Srpske i da su pokušaji politiziranja presude „s obje strane Drine“ u funkciji predstojećih izbornih procesa.

Nepravosnažna presuda Radovanu Karažiću izazvala je brojne reakcije u BiH i regiji, među kojima ima i pokušaja politiziranja. Politiziranja je bilo i uoči izricanja presude, pri čemu je prednjačio predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik govoreći kako se „Bošnjaci spremaju da udare na RS“.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik

Dodik govori o pripremi "udara na RS"

„Neki bi željeli da presuda prvom predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću ima posljedice za RS, ali je RS neumitna činjenica i trajna kategorija i presuda pojedincu ne može da je dovede u pitanje“, kazao je Dodik. O presudi Karadžiću raspravljat će se na posebnoj sjednici Vlade RS-a zakazanoj za petak (25.3.) u Banjoj Luci.

Komentirajući odluku Haaškog suda, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović pozvao je odgovorne u BiH da ne politiziraju presudu Radovanu Karadžiću. „Kao i svi patrioti ove zemlje volio bih da ova presuda ima neke refleksije koje će popraviti ustavno-pravni poredak BiH, ali nisam optimista. Prema mom mišljenju, moguća je jedna katarza dijela stanovništva, političara i lidera u srpskom korpusu da se presuda prihvati, da se s njom suoče, da proizvede drugačije odnose među narodima“, rekao je Izetbegović.

Porodice žrtava ratnih zločina u BiH pred Haškim tribunalom

Pred Haškim tribunalom su se juče okupile i porodice žrtava

Oštri tonovi uoči izbora

O mogućim „napadima“ na RS govorio je i srbijanski premijer Aleksandar Vučić ističući da „Srbija neće dozvoliti da se presuda Radovanu Karadžiću iskoristi za političke ili bilo koje napade“ na ovaj entitet.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić u parlamentu u Beogradu

Vučić je zakazao vanrednu sjednicu vlade

Vučić je za petak (25.3.) zakazao i vanrednu sjednicu Vlade, a jedina tema bit će presuda Radovanu Karadžiću. „Srbija ima obavezu i prema našem narodu koji živi van njenih granica. Zato upozoravamo one koji misle da presudu protiv nekadašnjeg predsjednika RS-a iskoriste za politički ili bilo koji napad na RS, da Srbija u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom to ne smije, ne može i neće dozvoliti“, kazao je Vučić.

Predsjednik Foruma građana Tuzla, bivši tužitelj i sudija Vehid Šehić upozorava da se „po svaku cijenu moraju izbjeći politiziranja presude haaškom optuženiku Radovanu Karadžiću“. U komentaru za Deutsche Welle Šehić kaže kako se malo ko bavi suštinom sudske odluke, dok se mnogi upuštaju u rasprave o „političkim posljedicama“. „Nije mi jasno zašto se za petak (25.3.) zakazuje vanredna sjednica vlade Srbije, kao i hitna sjednica Vlade RS-a. Svaki pravnik će reći da ne postoji mogućnost korištenja ove presude koja ima krivični karakter u rješavanje određenih političkih pitanja. To je bježanje od realnosti. Vjerujem da je mnogima ova presuda dobrodošla i da je mnogi zloupotrebljavaju. Srbija ulazi u izborni proces, a BiH na jesen ima općinske izbore. Jedini motiv je prikupljanje glasova“, kaže Šehić.

BiH ostaje kakva jeste, sve do eventualnog dogovora njenih naroda

Pravnik i aktivista građanskih organizacija Vehid Šehić

Šehić: Nema posljedica po ustavno uređenje BiH

Šehić je kategoričan u pogledu uticaja sudske presude na status RS-a. „Presuda Radovanu Karadžiću apsolutno ne može uticati na ustavno-pravni status ovog bh. entiteta, jer je ustavno-pravni status BiH utvrđen u Daytonu. Dayton je potpisan nakon što je podignuta i objavljena prva optužnica protiv Radovana Karadžića. To znači da su u trenutku potpisivanja Daytonskog sporazuma mnogi domaći i međunarodni akteri znali šta se sve dešavalo u BiH. Onog trenutka kada je potpisan Daytonski sporazum, prestale su pravne mogućnosti da se dođe do dekonstrukcije ovakve BiH, jer se radi o međunarodnom ugovoru. S druge strane, pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu ne može se pokrenuti nikakav postupak iz jednog prostog razloga – RS nije država! Zato će ustavno-pravno uređenje BiH ostati ovakvo sve do eventualnog dogovora njenih naroda i građana o mogućoj drugačijoj državnoj konstrukciji“, kaže Šehić.

Prvi predsjednik RS-a Radovan Karadžić prvostepenom presudom proglašen je krivim za 10 od 11 tačaka optužnice, među kojima za genocid, uzimanje talaca, ubistva, teror i druge ratne zločine. Osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od 40 godina. Tužiteljstvo i odbrana još se nisu odredili u vezi s eventualnom žalbom na prvostepenu presudu.

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.