Preko Plješevice do EU | Politika | DW | 20.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Reportaža

Preko Plješevice do EU

Broj migranata u BiH se sa dolaskom lijepog vremena povećava. Granična policija te države nije spremna za novi izazov, a stari problemi i dalje ostaju neriješeni. Novim migrantima se uskraćuju dokumenti.

U ranu i vedru aprilsku zoru Mohamad Naser iz Sirije nabacio je ogroman ruksak na leđa sa zalihama hrane, vode i nešto odjeće, te sa grupom prijatelja napustio Bihać. Krenuo je u šumovite predjele planine Plješevice koja je prirodna granica BiH i Hrvatske u namjeri da se domogne zemalja zapadne Evrope.

Svi u grupi su bili maksimalno oprezni i pažljivi, te su napredovali bolje od očekivanog, sve do poslijepodnevnih sati kada su ih primjetili policijski službenici BiH. Oni su ih okupili u veću grupu sa oko stotinjak ljudi i vratili na polaznu tačku – u grad Bihać - čime je i ovaj pokušaj prelaska granice propao.

Mohamedu je ovo drugi pokušaj prelaska granice u nadi da će za boljim životom nekako doći do Holandije, gdje želi nastaviti studij, raditi i pomagati roditeljima koji su ostali u Damasku. Malo je potišten, ali i dalje optimističan te vjeruje da će više sreće imati drugi put.

	Bosnien und Herzegowina | Flüchtlinge auf der Balkanroute (DW/A. Kamber)

Noćni prelasci su za migrante mnogo povoljniji, jer su mogućnosti da budu otkriveni manje

"Nemam gdje spavati, nemam šta jesti"

Njegov poznanik iz Afganistana nije dugo čekao sljedeću priliku i već s prvim mrakom se ponovo zaputio na Plješevicu, drugi put istog dana: „Nemam karton jer sam tek stigao i vlasti ovdje više ne daju kartone bez kojeg me neće pustiti u IOM (Međunarodna organizacija za migracije) kamp. Nemam gdje spavati, nemam šta jesti i moram ići dalje“, pojašnjava složenu i tešku situaciju u kojoj se nalazi i nestaje sa manjom grupom saputnika u šumi u momentu kada počinju prve kapi kiše.

Na svom putu prema boljem životu ovi ljudi izbjegavaju naseljena mjesta, puteve, kretanje danju ili na otvorenom prostoru i nastoje biti neopaženi koliko mogu. Tamo ih čekaju brojne opasnosti: mogu zalutati, naletjeti na minu zaostalu iz rata, pasti i ozlijediti se, iscrpiti ili smrznuti se tokom hladnih noći.  Amnesty International izvještava da je na ovom putu jedna trudnica vidjela medvjeda, te je strah izazvao spontani pobačaj.

"Broj policajaca će biti veći od stanovnika Korenice"

S druge strane Plješevice spremno ih čekaju policajci iz Hrvatske koji su postavili kontrolne punktove ili terenskim vozilima patroliraju putem, u što se ekipa DW-a uvjerila čim je prešla granicu. Prolazimo kilometre područja koja su uglavnom nenaseljena i gdje se smjenjuju šuma i proplanci. I ono malo sela i zaselaka je raseljeno i teško je sresti ionako rijetke stanovnike na području od Plitvičkih jezera do Korenice. Kažu nam da su tokom zime migranti koristili napuštene kuće ili štale, gdje bi se sklanjali tokom lošeg vremena. 

„Velika muka je morala natjerati ove ljude i meni je njih veoma žao", govori za DW Veljko iz sela Kapela Korenička koji tu sa ženom provodi sunčani dio godine. Kažu da se ne plaše te su nekoliko puta imali priliku vidjeti migrante na ovom području, koji bi im mahnuli i nastavili put prema šumi.

Na samom ulazu u Korenicu policija zaustavlja i kontroliše vozila te posebnu pažnju posvećuju kombijima i teretnim vozilima. „Ako potraje ovo sa migrantima, broj policajaca će biti veći od stanovnika Korenice", govori nam stanovnik ovog gradića podno planine Plješevice čiji se vrhovi i dalje bijele od snijega.

	Bosnien und Herzegowina | Flüchtlinge auf der Balkanroute (DW/A. Kamber)

Vlasti USK ne dozvoljavaju izdavanje dokumenata novim grupama migranata. Zato su oni prinuđeni spavati vani.

Granična policija BiH: "Nećemo moći samostalno"

„Sa dolaskom proljeća i ljepših vremenskih uslova broj dolazaka migranata i izbjeglica se povećao, što se moglo i očekivati“, kaže Edita Selimbegović iz IOM-a. U njihovim centrima se trenutno nalazi 4.200 migranata i izbjeglica, a najveći broj ih je u centru Bira u Bihaću, te Miral u blizini Velike Kladuše.

„Na granici sa Bosnom i Hercegovinom angažiran je dovoljan broj hrvatskih policajaca koji posjeduju moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u svim vremenskim uvjetima. Od srpnja 2018. godine će se granica s BiH nadzirati i iz zraka u suradnji s agencijom Europske unije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), koja je ustupila  zrakoplov za nadzor vanjskih granica EU“, govori za DW Maja Brozičević, glasnogovornica ličko-senjske Policijske uprave koja pokriva ovo područje.

Istovremeno, njihove kolege iz Granične policije BiH imaju mnogo više problema te im trenutno nedostaje 342 policijska službenika i to za obavljanje osnovnih poslova, bez vanrednih okolnosti i složenog stanja na granici kakvo je sada.

Tvrde kako neće moći samostalno, s postojećim materijalno-tehničkim kapacitetima i brojem službenika riješiti složeno stanje na granici bez značajne podrške državnih i entitetskih organa. To se posebno odnosi na finansijsku podršku za nabavku sofisticirane specijalističke opreme za kontrolu granice.

„Od 1. januara do 1. aprila 2019. godine u pokušaju ili neposredno nakon ilegalnog prelaska državne granice pripadnici Granične policije BiH otkrili su 1.502 državljana visokog migracijskog rizika i istovremeno spriječili ilegalan prelazak 2.471 migranta. Najveći broj ilegalnih migranata je iz Pakistana, Iraka, Sirije, Irana, Afganistana, Palestine...“ kaže za DW glasnogovornica Granične policije BiH Sanela Dujković.

	Bosnien und Herzegowina | Flüchtlinge auf der Balkanroute (DW/A. Kamber)

Najteže je migrantskim porodicama sa djecom.

Hrvatska negira izvještaje organizacija

Prema posljednjem izvještaju Amnesty Internationala hiljade žena, muškaraca i djece je zarobljeno u BiH bez osnovnih uslova za život. Bosna i Hercegovina im ne može pružiti  adekvatnu zaštitu ili životne uslove, a improvizirani kampovi su nehigijenski, nemaju toplu vodu, medicinsku njegu i dovoljno hrane, stoji u izvještaju.

U prvih deset mjeseci 2018. godine, najmanje 12 ljudi se utopilo na zapadnom Balkanu, od kojih je većina pokušavala prijeći granicu između Hrvatske do Slovenije, a više desetina je umrlo na druge načine. Oni koji pokušavaju prijeći granicu često su izloženi protjerivanju u BiH, često popraćenom nasiljem i zastrašivanjem, bez razmatranja njihovih zahtjeva za azil, navodi u izvještaju Amnesty Internationala.

Hrvatska policija negira izvještaje nevladinih i humanitarnih organizacija te svjedočenja migranata o nasilnim i nehumanim postupcima, te inzistiraju na tome da su postupci policajaca u skladu sa zakonom.

„Sve dostupne informacije o mogućim navedenim optužbama o primjeni sile nad migrantima ili činjenju kaznenih djela na štetu migranata ovo Ministarstvo u svakom pojedinom slučaju pomno provjerava, a u Policijskoj upravi ličko-senjskoj nije pokrenut niti jedan stegovni postupak protiv policijskih službenika zbog prekoračenja ovlasti, tj. prekomjerne uporabe sile, te nije zaprimljena niti jedna predstavka na tu temu" kaže Maja Brozičević, glasnogovornica ličko-senjske Policijske uprave i dodaje da prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sistemu međunarodne zaštite ukoliko im je takva zaštita potrebna.

Pogledajte video 01:45

Bh. pingpong sa migrantima


Vraćanje na entitetsku granicu

Vlasti u Unsko-sanskom kantonu su dali rok od 30 dana vlastima BiH da zatvore migrantske kampove Bira i Miral te da sve migrante i izbjeglice izmjeste u nenaseljeno područje izvan gradova. Rok ističe 8. maja.

U međuvremenu su se dosjetili nepopularne metode kojom krše ljudska prava i pravo migranata na slobodno kretanje, a suštinski ne rješavaju problem. Naime, na ulazima u kanton policajci dočekuju autobuse i vozove iz kojih izvode izbjeglice i migrante te ih vraćaju na entitetsku granicu.

Najveća koncentracija izbjeglica i migranata je na ovom području pošto je iz Bihaća i Velike Kladuše najkraći put do Italije koju smatraju sigurnom zemljom i odakle ih neće vratiti nazad u BiH. 

Infografik Migranten entlang der Balkanroute

Ne žele ostati u BiH

Svi ovi ljudi imaju jasan cilj, a to je da stignu do razvijenih zemalja zapadne EU i tamo nastave, nadaju se, sretniji život i sa boljim životnim uslovima nego kakve su imali u zemljama iz kojih dolaze. Gotovo niko od njih ne razmišlja ostati u BiH i čim se ukaže prva povoljna prilika oni u manjim grupama i sa ruksakom na leđima se probijaju vrletima planine Plješevice ili kroz šume u okolice Velike Kladuše prema Hrvatskoj i dalje. Ako ih uhvate, pokušat će uskoro opet. Odustati neće, i to će svi odlučno potvrde. Prešli su hiljade kilometara pješke, njihova putovanja su izuzetno skupa, mukotrpna i trajala su mjesecima, pa i godinama, a od cilja ih sada dijeli manje od 200 kilometara. Isto potvrđuje i statistika. U protekloj godini u BiH je ukupno je ušlo 24.069 migranata i izbjeglica , a 20.000 njih je već izvan BiH. 

Prema dosadašnjim najavama, ali i po svjedočenju samih migranata, Bosna i Hercegovina u narednom periodu može očekivati pristizanje novih izbjeglica i migranata koji će iskoristiti toplije vrijeme i nedovoljno pokrivene granice kako bi preko Balkana stigli do zapadne Evrope. Ostaje za vidjeti kako će se snaći i reagovati državne i lokalne vlasti, stanovništvo kao i međunarodne humanitarne organizacije, ali i kakve će korake poduzeti EU.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Audio i video zapisi na tu temu