Predstavljena nova novčanica od 10 eura

Evropska centralna banka navodi da je glavni razlog uvođenja nove novčanice taj što se prilikom njene izrade koristi bolja tehnologija protiv falsifikovanja i što će ona imati duži vijek trajanja. Evropska centralna banka (ECB) je prošle godine počela zamjenu novčanica u apoenima od pet eura. Sada su na redu novčanice u apoenima od 10, a kasnije dolaze na red novčanice u apoenima od 20, 50, 100, 200 i 500 eura.

ECB je nove novčanice nazvala „Serija Evropa“ jer nosi mitološki lik Evrope. Riječ je o njenom portretu starom više od 2000 godina sa stare vazi sa juga Italije. Ta vaza se na jednoj strani pojavljuje kao vodeni žig, a na drugoj kao hologramska traka.

Nove sigurnosne oznake

Na novoj novčanici je još nekoliko obilježja koja bi falsifikatorima trebala otežati posao. Na rubovima su izraženije reljefne linije koje se mogu osjetiti blagim dodirom prsta. Osim toga, prednja strana ima reflektirajuće dijelove.

Iako se u posljednjih nekoliko godina nije povećao broj falsifikovanih novčanica, ECB uvođenjem novih novčanica, želi ići korak ispred falsifikatora. Međutim, ono što se povećalo je kvalitet falsifikovanja, kaže Leo Kleinhans iz Saveznog ureda za kriminalistiku (BKA: “Kada je 2002. godine uveden euro, odmah su se pojavile i falsifikovane novčanice. Međutim, falsifikati su bili primitivna kopija”. Kasnije su razvijene metode štampanja pomoću kojih su falsifikatori sve bliže orginalu.

Kleinhans očekuje da će se slično desiti i sa novim novčanicama. On međutim napominje da će dosadašnje novčanice biti u opticaju određeno vrijeme. Za to vrijeme će falsifikatori već falsifikovane novčanice, koje su odšampane, ubaciti u opticaj. “Valjan efekat će se vidjeti tek kada se uvedu u opticaju nove novčanice u apoenima od 20 i 50 eura jer su se te novčanice najčešće falsifikovale.

Duža trajnost

Osim povećane sigurnosti bi nove novčanice trebale biti stabilnije, ne kada je riječ o njenoj vrijednosti, nego formi. Novčanice u apoenima od 5, 10, 20 i 50 eura, koje su i najrasprostranjenije, često mijenjaju vlasnika. Zbog toga je njihov vijek trajanja između jedne i četiri godine. Nakon toga se te novčanice povlače iz opticaja i uništavaju. Nove novčanice su lakirane specijalnim lakom što im produžava “životni vijek”.

Od toga bi mogli profitirati oni koji na automatima plaćaju gotovinom. Naime, automati često primaju samo očuvane novčanice. Aris Kaschefi iz Saveznog udruženja proizvođača i operatera automata za prodaju prehrambenih artikala i pića

vidi manji problem u novčanicama nego u njenom očitavanju. “Na tržištu postoje uređaji za očitavanje koji imaju poteškoće prilikom očitavanja novčanica koje su u lošem stanju”, kaže Kaschefi. On dodaje da “dobri “čitači” danas nemaju problema prilikom očitavanja oštećenih novčanica i da pri tome i dalje obraćaju pažnju na sigurnosne kriterije”.

Više vremena za promjene

Kako bi svi automati prepoznali nove novčanice, potrebno je na njih instalirati nove softvere, što je skup i obiman posao. “Kaschefi kaže da se to mora uraditi na svakom automatu. Prilikom uvođenje novih novčanica u apoenima od pet eura, sve i nije prošlo bez problema. Na početku svi automati nisu prepoznavali nove novčanice. Problemi su posebno postojali kod automata za kupovinu voznih karata ili plaćanja parkinga što je ljutilo potrošače.

Da bi smanjile poteškoće, Savezna banka i Evropska centralna banka su odredile duži vremenski period u kojem će se svi automati prilagoditi novim novčanicama. “Prvi put smo imali na raspolaganju samo pet mjeseci. Ovaj put na raspolaganju nam je devet mjeseci”, kaže Kaschefi.

Proizvođači i operateri automata za prodaju prehrambenih artikala i pića nemaju problema sa falsifikatorima. Kaschefi kaže da u te automate skoro nikada nije ubačen falsifikovan novac. „To znaju i falsifikatori. Falsifikovane novčanice se koriste tamo gdje se isplata vrši brzo i gdje su ograničene kontrole, tamo gdje ljudi podižu novac“, kaže Kaschefi.

Autor: Marcus Lütticke / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić