Predsjednik Makedonije ne da opoziciji da formira vladu

Ovako bi trebalo da bude: predsjednik zemlje dodjeljuje mandat za formiranje vlade kandidatu najjače stranke ili liste. Ukoliko ovaj ne uspije da u zakonskom roku prikupi većinu, mandat se daje drugom najjačem igraču. Poslije izbora u Makedoniji je sve počelo kako treba, predsjednik Đorđe Ivanov dao je najprije priliku svom miljeniku Nikoli Gruevskom, šefu konzervativne VMRO-DPMNE, koja ima 51 od ukupno 120 stolica u Sobranju. Međutim njegov dugogodišnji partner Ali Ahmeti, koji se nalazi na čelu Demokratske unije za integraciju, nije priskočio u pomoć sa svojih deset poslanika već je insistirao na dogovoru svih albanskih partija kojim se traže veća prava za makedonske Albance.

Da je sve po pravilima, predsjednik Ivanov bi morao sada pružiti priliku lideru opozicionih socijaldemokrata Zoranu Zaevu, koji u parlamentu ima 49 poslanika. No Ivanov je to odbio da uradi riječima: „Mandat za sastav nove vlade dobiće partija ili koalicija koja me obavijesti i dokaže da može da obezbijedi većinu u Sobranju." Još je, iako mu to nigdje u ovlašćenjima ne piše, naprasno zatražio da buduća vlada mora imati dva „ključna prioriteta": zaštitu državnih interesa Makedonije i sistemsku reformu koja će omogućiti nacionalnu bezbjednost.

Predsjednik kao marioneta

„To je krajnje neprincipijelan odnos", kaže profesor i bivši ministar Nenad Novkovski. „Procedura je počela po jednim pravilima, a sada važe druga. Tako je proćerdano 30 dana, a i dalje smo na početku. Prevršilo je svaku mjeru to što Ivanov eksplicitno traži dokaze o većini u Sobranju. Većina se dokazuje u parlamentu, izborom predsjednika tog tijela i vlade. Šef države nema pravo da traži dokaz niti da određuje kakav će dokaz biti prihvaćen", kaže Novkovski.

Dodaje da se od poslanika ne može tražiti da unaprijed kažu da li bi ili ne bi podržali nekog mandatara jer se tako otvara prostor za dodatne pritiske na njih. „Ustav je, doduše, dao Ivanovu predsjedničke slobode ali da ih koristi pravedno, a ne da sprovodi samovolju kao da ima carska ovlašćenja. Nigdje ne piše da ima pravo da postavlja uslove za formiranje vlade", kaže Novkovski.

Kritičari ovakvog razvoja situacije ocjenjuju da je predsjednik marioneta dugogodišnjeg premijera Nikole Gruevskog. „Očigledno se radi o političkom manevru u kojem je Ivanov samo alat i on je tu ulogu prihvatio. Kao da poručuje da je problem da bilo ko osim Gruevskog sastavi vladu. Ne znam dokle će ovo ići. Možda će od opozicije tražiti i potvrdu notara, bankarske garancije i krvnu grupu", kaže komunikolog Petar Arsovski. Profesorka Mirjana Najčevska piše da Ivanov „pod hitno" mora biti razriješen sa funkcije zbog „grubog kršenja Ustava".

Novi izbori?

Bivši premijer Gruevski i mediji pod njegovom kontrolom potegli su za retoričkim arsenalom dobro poznatim u regionu: za sve su krive zapadne diplomate i ambasadori i strani plaćenici u nevladinom sektoru. Podrška je stigla iz Moskve: „Očigledno je da Zapad hoće da raskrsti sa makedonskim političarima koji mu se ne sviđaju uprkos jasno izraženoj volji građana da se opredijele za koaliciju na čelu sa Nikolom Gruevskim i Alijem Ahmetijem", saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

Gruevski se sastao sa ruskim ambasadorom Olegom Ščerbakom i ponovio da je „situacija zrela za nove prijevremene izbore", što traži od momenta kada mu nije uspjelo da privoli albanske partnere u novu koaliciju. Gudrun Štajnaker, bivša njemačka ambasadorka u Makedoniji, u intervjuu za DW kaže da bi novi izbori bili moguće rješenje, ali da oni znače još nekoliko mjeseci „potpune stagnacije koja nije dobra za zemlju". „To je takođe skupo rješenje za malu zemlju poput Makedonije, da učestalo organizuje izbore."

Na pitanje da li očekuje da opozicione socijaldemokrate uz podršku albanskih partija naprave stabilnu vladu, ona kaže: „To ne znam, ne mogu da gledam u budućnost. Jedna od opcija je da se mandat dodijeli opoziciji, a ako oni ne uspiju da formiraju vladu, onda su novi izbori zaista neizbježni. Ali bilo bi mudro dati im šansu."