1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Foto: Ukrainian Emergency Service/AP/dpa/picture alliance

Predsjedništvo BiH i ukrajinska kriza

Samir Huseinović Sarajevo
10. oktobar 2022

Članovi novog saziva Predsjedištva BiH, po svemu sudeći, imat će različite poglede na ukrajinsku krizu. Analitičari smatraju da BiH, ali i Srbija na koju se pozivaju pojedini zvaničnici, ne mogu biti neutralni.

https://p.dw.com/p/4Hwxt

Za vanjsku politiku Bosne i Hercegovine (BiH) nadležno je državno Predsjedništvo čiji bi članovi iz reda tri konstitutivna naroda odluke trebali donositi konsenzusom. To je povremeno i bila praksa jer su u Predsjedništvo, pored nacionalista, birani i „liberalniji“ kandidati.

No danas se članovi Predsjedništva BiH ne slažu oko mnogih pitanja iz domena vanjske politike, uključujući odnos prema ukrajinskoj krizi. Dvojica članova Predsjedništva, Šefik Džaferović i Željko Komšić, smatraju da je ukrajinska kriza očit primjer klasične agresije jedne države na drugu, u ovom slučaju agresije Rusije na međunarodno priznatu članicu UN-a Ukrajinu. Treći član kolektivnog šefa države Milorad Dodik u tom smislu prati Rusiju i za njega je ruski napad na Ukrajinu „specijalna vojna operacija“ i „denacifikacija“ te zemlje.

BiH se treba ponašati u skladu s poveljom UN-a

Analitičari podsjećaju da se BiH svojim statusom u Ujedinjenim narodima (UN) obavezala da međudržavne nesuglasice treba rješavati mirnim putem, uz poštovanje načela koja proizilaze iz međunarodnog prava.

Izborni plakaa Željke Cvijanović i Milorada Dodika
Željka Cvijanović neće odstupati od politike Milorada DodikaFoto: DW/D. Maksimovic

Vojno-politički analitičar Đuro Kozar kaže da se, nakon ruske agresije na Ukrajinu, političari iz RS-a zalažu za neutralan stav BiH prema ovoju krizi. Uz napomenu da je „neodređena vanjska politika“ jedan od bh. apsurda, on ipak vjeruje da će Predsjedništvo BiH u novom sazivu raditi u mirnijoj atmosferi, bez „arogancije“ kakvu je ispoljavao Milorad Dodik.

Izvjesno je da stavovi prve dame u Predsjedništvu BiH Željke Cvijanović neće odstupati od politike Milorada Dodika, SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata) i Skupštine RS-a, ali će druga dvojica članova Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić slijediti politiku Evropske unije i NATO-a, tako da odnos u Predsjedništvu u pogledu ruske agresije na Ukrajinu ostaje 2:1.

„Dosadašnje nesuglasice u Predsjedništvu su loš imidž za BiH i kompliciraju međunarodnu poziciju ove zemlje, posebno ako se pretpostavi da će ruska agresija potrajati. U međuvremenu, usporen je i put BiH ka NATO-u, što nije dobro jer je ovoj zemlji potrebno da bude pod 'sigurnosnim kišobranom' Sjevernoatlantskog saveza. Zbog ukupne situacije, ohrabruje barem konsenzus oko prisustva EUFOR-a u BiH“, kaže Đuro Kozar.

Cvijanović, Komšić i Bećirović o ruskoj agresiji

Željka Cvijanović kaže da se RS i njeni zvaničnici zalažu za neutralnost kada je riječ o događajima u Ukrajini. „Mi u igri ovako velikih igrača i ovakvih stvari imamo obavezu da zauzmemo jedan neutralan stav, kakav i zadržavamo. RS ne želi da doprinese ničemu što je nered na međunarodnoj sceni i neredu u okviru BiH“, rekla je Cvijanović u februaru 2022. godine.

Novi član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović bio je jedan od najaktivnijih zastupnika u Parlamentu BiH, gdje je predlagao i usvajanje Deklaracije o osudi ruske agresije na Ukrajinu. „Organi BiH definirali su vanjskopolitičke ciljeve i imaju obavezu da vanjsku politiku usklađuju sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Neprihvatljivo je oružanu agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu opravdavati na bilo koji način ili biti neutralan pred stradanjem ukrajinskog naroda i očiglednim napadom na međunarodni poredak i temeljna načela međunarodnog prava“, naveo je Bećirović.

Denis Bećirović
Denis BećirovićFoto: Ahmed Besic/AA/picture alliance

Željko Komšić, koji će i u novom sazivu biti član Predsjedništva BiH, ranije je u svojstvu predsjedavajućeg kolektivnog šefa države uputio instrukciju ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković da u svojim aktivnostima po pitanju ruske agresije na Ukrajinu postupa po povelji Ujedinjenih naroda. „Poveljom UN-a se izričito zabranjuje napad na međunarodno priznate države članice UN-a kao i vojne aktivnosti usmjerene prema državama članicama bez saglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a“, naveo je Komšić u instrukciji.

Duško Vejnović: „RS i Srbija moraju se opredijeliti"

„Zalažući se za neutralan stav u pogledu ukrajinske krize politička elita iz RS-a prati hodogram Srbije, a to će činiti i Željka Cvijanović djelujući u Predsjedništvu BiH“, pojašnjava profesor na banjalučkom Fakultetu sigurnosnih nauka Duško Vejnović. „Ako se uzme u obzir evropska agenda i sigurnosna arhitektura, političke elite RS-a se, u pogledu ukrajinske krize, doživljavaju kao 'remetilački faktor', a takva bi politika mogla ostati i nakon ovih općih izbora“, kaže Vejnović.

Tome, kako pojašnjava, ide u prilog i „polarizacija na relaciji Sarajevo-Banjaluka“ uz „distanciranje“ uticajnijih hrvatskih predstavnika iz Mostara i Zagreba prema novom sazivu Predsjedništva BiH. „Političke elite iz RS-a žele da BiH bude neutralna u ukrajinskoj krizi, ali ovo nije 1961. godina u kojoj je svijet bio podijeljen na blokove. Srbija, i RS koja je pokušava pratiti, morat će se opredijeliti za kurs koji je u interesu njihovih građana“, kaže Vejnović za DW.

Željko Komšić za govornicom UN-a
Željko Komšić za govornicom UN-aFoto: Justin Lane/Pool/AP Photo/picture alliance

Kada je riječ o ukrajinskoj krizi, BiH se u UN-a već svrstala na stranu država koje osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu. Na vanrednoj sjednici Generalne skupštine UN-a, održanoj 2. marta, usvojena je Rezolucija kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu. Među 141 zemljom koja je podržala rezoluciju bile su i BiH i Srbija.

„Ukrajinski scenarij" na zapadnom Balkanu?

BiH se obavezala da će u vanjskoj politici pratiti Evropsku uniju i NATO. To su odluke i ranijih saziva Predsjedništva BiH, a u njihovom donošenju učestvovao je i kadar Dodikovog SNSD-a, član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.

Vojnopolitički analitičar Nedžad Ahatović smatra da će Dodik, preko Cvijanovićke u Predsjedništvu BiH, i dalje zagovarati neutralnost BiH. Ali „biti neutralan u vezi s ukrajinskom krizom znači svrstati se na stranu jačeg, u ovom slučaju na stranu ruskog agresora koji otima teritoriju međunarodno priznate članice UN-a i, prema mnogim izvještajima, čini ratne zločine na području Ukrajine“, kaže Ahatović.

„Neutralnost koju zagovaraju zvaničnici RS-a, pogoduje samo širenju uticaja Moskve. BiH ne smije biti 'neutralna' u rješavanju ukrajinske krize. Šta bi se dogodilo da su i NATO i EU neutralni? To bi svakako ohrabrilo Rusiju i njene ovdašnje satelite na nove agresivne poteze, a bojim se da bi u tom slučaju ukrajinski scenarij mogli imati i na zapadnom Balkanu“, upozorava Ahatović.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi
Preskoči naredno područje Srodne teme