Predsjednički izbori u Ukrajini: Tko se kandidirao? | Politika | DW | 12.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Predsjednički izbori u Ukrajini: Tko se kandidirao?

Ukrajina uskoro bira novog predsjednika, ipak jasnog favorita nema. Može li se održati Porošenko, trijumfirati Timošenko ili će ipak doći neki autsajder?

U Ukrajini je u nedjelju istekao rok za prijavu kandidata za predsjedničke izbore 31. marta. Desetine su podnijele zahtjev. Za razliku od prije pet godina ovaj put nema favorita. I rekordan broj kandidata čini da je teško predvidjeti ishod izbora. Čini se da će drugi krug izbora biti neizbježan. Duel između aktualnog predsjednika Petra Porošenka i opozicione bivše premijerke Julie Timošenko se čini vjerojatnim, ali su iznenađenja ipak moguća. Koja nova imena treba zapamtiti? Ima li proruskih kandidata? 

Timošenko kao favoritkinja sa teretom prošlosti

Julia Timošenko se nalazi pred krunidbom njene karijere. Nakon što je 2010. predsjedničke izbore tijesno izgubila od Viktora Janukoviča, a 2014. jasno protiv Petra Porošenka ovaj put ima bolje šanse da postane prva žena predsjednica Ukrajine.

Ova 58-godišnjakinja obećava "novi put" iako ona sam utjelovljuje stare elite. U proteklih više od 20 godina Timošenko je bila dva puta premijerka, dva puta je iz političkih motiva bila u zatvoru i nakon poraza se stalno vraćala. U posljednje vrijeme boravka u opoziciji pošlo joj za rukom da održi svoju bazu i da je dalje proširi. U te svrhe nije morala mnogo učiniti. Rovovski rat, koji traje na istoku Ukrajine, osiromašivanje stanovništva i umjereni uspjesi u borbi protiv korupcije su doveli do smanjenja podrške predsjedniku Porošenku, njenom starom rivalu.

Ukraine Parteikongress Allukrainische Vereinigung Vaterland, Batkiwschtschyna | Julia Timoschenko (Reuters/V. Ogirenko)

Julia Timošenko

U preizbodnoj kampanji Timošenko obećava da će Ukrajini vratiti "veličinu" i njenim građanima "sreću i dostojanstvo". Ona obećava između ostalog da će cijene gasa koje su nedavno jako porasle prepoloviti.

Jedna od ključnih tačaka u njenom izbornom programu je reforma Ustava koju želi provesti na referendumu prije parlamentarnih izbora u jesen. Timošenko pri tome teži čistoj parlamentarnoj demokratiji, sličnoj kao u Njemačkoj. Bez suglasnosti sadašnjeg saziva parlamenta čini se da je takva reforma ipak teško izvodiva do nemoguća.

Kritičari prebacuju Timošenko populizam i upozoravaju na prijateljsku politiku prema Rusiji ukoliko dođe na vlast. Da li bi Timošenko zaista mogla težiti približavanju Moskvi je nejasno. Aktualnih povoda za to nema. Ipak pobjeda Timošenkove nije sigurna: Ona vrlo jako polarizira i nosi sa sobom određena opterećenja prije svega njenu borbu za vlast sa predsjednikom Viktorom Juščenkom nakon "Narandžaste revolucije" 2004. godine koja je oslabila zemlju.

Zašto bi Porošenko mogao ponovo biti izabran

Aktualni predsjednik se bori za reeizbor. Prema ispitivanjima javnog mnijenja ovaj 53-godišnjak je do nedavno imao podršku koja je ispod dvoznamenkastog broja. Postojala je i sumnja da li će uspjeti proći u drugi krug izbora. Pri tome je bilans Porošenkove vladavine šarolik. Prije svega u vanjskoj politici bi on mogao slaviti važne uspjehe, prije svega provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Europskom unijom i ukidanje viza, kao i isporuku oružja iz SAD-a. U predizbornoj kampanji Porošenko se zalaže za nastavak ove za njega uspješne politike i obećava da će 2024. godine podnijeti Briselu zahtjev za prijem u EU.  

Ukraine Metropolit Epiphanius (picture-alliance/AP Photo/E. Lukatsky)

Petro Porošenko sa mitropolitom Epiphaniusom

Porošenkova slaba strana je unutarnja politika. Predsjedniku između ostalog nije pošlo za rukom da napravi primjetne pomake u borbi protiv širokorasprostranjene korupcije. Brutonacionalni proizvod 2018. godine je doduše još uvijek iznosio više od tri procenta, ipak inflacija i prije svega veliki porast cijena energije sve više otežavaju život Ukrajinaca.

Pa ipak njegova situacija nije beznadna. Razlog za porast njegove popularnosti bi mogao biti u angažmanu za osnivanje nove, od Moskve neovisne pravoslavne crkve u Ukrajini. Njegovi protivnici mu prebacuju da crkvu instrumentalizira u političke svrhe. Ipak to bi mu na kraju moglo pomoći da bude reeizabran za predsjednika.

Selenskij: Komičar koji želi postati predsjednik

U nova i iznenađujuća lica ovih izbora spada Volodimir Selenskij. Prema nekim anketama, on je čak favorit. Ovaj 41-godišnji televizijski komičar sa markantnim hrapavim glasom je novajlija u politici i kao umjetnik uživa veliku popularnost. Selenskij je poznat između ostalog po njegovoj glavnoj ulozi u satiričnoj seriji "Sluga naroda". U toj seriji igra školskog učitelja koji biva izabran za predsjednika.

Ukraine: Konzertprogram vom Studio Kvartal 95 (picture-alliance/Pacific Press/A. Gusev)

Volodimir Selenskij

U predizbornoj kampanji Selenskij se prije svega obraća mladim biračima koji govore ruski na istoku i jugu Ukrajine a koji žele nova lica u politici. U svom opušteno napisanom predizbornom programu obećava mir, borbu proitv korupcije i više direktne demokratije, kao što je više referenduma. U Ukrajini se špekulira da se Selenskij kandidira po nalogu jednog oligarha kako bi spriječio ponovni izbor Porošenka za predsjednika.  

Prorouski tabor se oslanja na Boika

U ostale kandidate, za koje se smatra da bi mogli doći u drugi krug, se ubraja bivši ministar odbrane Antolij Hryzenko. On pokušava, poentirati kod birača koji su patriotski raspoloženi. Ovaj 61-godišnjak je iskusni, ali do sada neuspješni opozicioni političar.

Latentni proruski tabor u ukrajinskoj politici nedavno je doživio podjele i nove saveze. Kao nositelj nade vjerojatno najveće grupe slovi Jurij Boiko iz stranke "Opoziciona platforma za život".

Yurii Boiko (Imago/Ukraine News)

Jurij Boiko

Ova stranka je okupljalište opozicionih političara koji su ranije bili na strani proruskog predsjednika Janukoviča. 60-godišnji Boiko je za vrijeme Janukoviča bio zamjenik šefa vlade. U preidizbornoj kampanji se pozicionira kao mirotvorac i obećava da će provesti Minski sporazum. Ipak njegova izborna baza je ograničena na ruskogovorno područje istoka i juga Ukrajine.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.