1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ni Tramp nije iznad Ustava

Carla Bleiker
31. juli 2020

Američki predsjednik Donald Tramp je na Tviteru objavio moguće odlaganje novembarskih izbora. Ali, da li on ima moć to da promijeni?

https://p.dw.com/p/3gDMg
US-Präsident Donald Trump
Foto: picture-alliance/AP Photo/E. Vucci

Može li Tramp odložiti održavanje predsjedničkih izbora, zakazanih za 3.novembar 2020?

Ne. Američki Kongres je još 1845. ustanovio da se predsjednik bira svake četiri godine u utorak nakon prvog ponedjeljka u novembru. (Po onoj staroj: zašto jednostavno, kad može komplikovano?) Za promjenu Izbornog zakona SAD, Trampu je potrebna podrška oba doma, Predstavničkog doma i Senata. No, malo je vjerovatno da će Republikanci, koji imaju većinu u Senatu, glasati za takvo jedno odlaganje, takođe i da bi Demokrate, koje imaju većinu u Predstavničkom domu, mogle to učiniiti. „S obzirom da imamo podjelu vlasti u našoj vladi i nismo diktatura, predsjednik ne može jednostavno da promijeni zakon", kaže Džejms Gardner, profesor prava na Državnom univerzitetu Njujorka u Bafalu.

A šta ako Tramp proglasi vanredno stanje u cijeloj zemlji?

U vanrednom stanju („State of Emergency") važe posebna pravila, ali čak ni tada Tramp ne bi mogao sam da promijeni zakon. Većina pravila tokom vanrednog stanja se bavi time kako predsjednik raspoređuje sredstva, a za odlaganje izbora bi mu bila neophodna saglasnost Kongresa, čak i u najekstremnijim uslovima. 

Trumpu je potrebna podrška oba doma Kongresa za pomjeranje izbora
Trumpu je potrebna podrška oba doma Kongresa za pomjeranje izboraFoto: picture-alliance/J. Schwenkenbecher

Da li su u istoriji SAD ikada odloženi izbori?

Ne. Ni ratovi, ni ekonomske krize, ni epidemije gripa Amerikance ne mogu da udalje od glasačkih kutija. Navodno je 2004. Vlada Džordža V. Buša razmatrala mogućnost odlaganja izbora zbog terorističkih napada, ali ideja je veoma brzo odbačena. Tadašnja savjetnica za nacionalnu bezbjednost, Kondoliza Rajs je izjavila da bi Sjedinjene Američke Države održale izbore i „ako bi zemlja bila u ratu, čak i u građanskom ratu. Naši izbori bi trebalo da se održe u predviđeno vrijeme".

Ali, šta bi se desilo, ako ne bude glasanja 3. novembra? Da li bi Tramp mogao da neograničeno ostane na funkciji?

Ne. Kraj predsjedničkog mandata određen je Ustavom SAD. Trampovo vrijeme i vrijeme njegovog potpredsjednika Majka Pompea u Bijeloj kući ističe 20. januara 2021. u 12 sati. Ako bi se dogodilo da iz nekog razloga do tada ne bude mogao da osvoji 270 glasova izbornika (na primjer ako se u nekoj od saveznih država ne bude glasalo), na snagu stupaju pravila koja se primjenjuju u slučaju neočekivanog odlaska predsjednika sa funkcije. A sljedeća u redu, nakon predsjednika i potpredsjednika je predsjedavajuća Predstavničkom domu: Trampova omražena demokratkinja, Nensi Pelosi.

Koliko je opravdana zabrinutost da Tramp ne prihvati poraz i ostane na funkciji?

Posmatrači izbora polaze od toga da je Trampova konstantna kritika glasanja putem pošte, usmjerena ka tome da diskredituje izborni rezultat već uoči izbora. „Ne sumnjam da je Tramp za to sposoban", kaže Dž. Majls Koleman iz Centra za politike na Univerzitetu Virdžinije. To bi pak mogla da spriječi ubjedljiva pobjeda Džoa Bajdena. A ako bi se onda Tramp vajkao da napusti Bijelu kuću? „Nadam se da bi se tada drugi autoriteti iz vojske, policije i državnih službi povinovali zakonu i da Trampa više ne bi priznavali kao predsjednika", kaže Gardner. „To bi Trampa učinilo nepozvanim uljezom, kojeg treba brzo izbaciti."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android