Predsjedavajjci njemackog parlamenta, Bundestaga, ...
27. januar 2004Oglas
Wolfgang thierse izjavio je u svom uvodnom govoru, da je porazavajuce da se i dan dnas siri latentni ili cak otvoreni antisemitizam u njemackoj. On je pozvao gradjane i politicare na oprez i budnost. I vazno je u svaom momentu potsjecati se svih onih koji su bili zrtve holokausta.
S druge strane politickog nemira s druge strane parlamentarnih sporova je danas dan kada se potsjecamo na zrtve, prije svega na Jevreje, ali i Sinti i Rome, homoseksualce, raznte zarobljenike, dezertere, zrtve eutanazije, politicke zatvorenike i sve druge koji su nasli smrt u nacistickim logorima. Svi oni imaju ista prava da budu priznati, i spomenuti, izjavio je Thirse.
Francuskinja Simone Veil, bivsa predsjednica Evropskog parlamenta bila je 13 mjeseci sa svojom majkom u logoru u Aschwitzu a kasnije u bergen Belsenu. Ona je prezivjela, i sjeca se kako je malo vrijedila ljudska sudbina u vihorima rata.
Oslobodjanje je za nas doslo prekasno. Mi smo imali osjecaj da nemamo nikakve zelje da dalje zivimo. Mi koji smo prezivijeli nismo imali vise porodice, nismo imali roditelja, nikoga kod kuce, bili smo sami, i nikoga nije ni zanimalo sta smo sve dozivjeli.
Thirse i Veil su pozvali prije svega sadasnju mladu generaciju na ocuvanje mira u svijetu, na pomirenje i na postivanje ljudskih prava. Potsjecanje na holocaust je jedno od korijena za razvoj mirne Evrope danas. Oba politicara su istakla znacaj projekata kao sto je Njemacko-francuska saradnja, koji je u Berlinu sada otvorio jednu izlozbu, koja potsjeca na 44 francuske djece koja su se najprije u selu Izieu sakrivala od nacista, ali su pronadjeni i ubijeni. Dokumentacija o strasnoj sudbini djece sakupili su zajedno mladi iz Njemacke i Francuske.
S druge strane politickog nemira s druge strane parlamentarnih sporova je danas dan kada se potsjecamo na zrtve, prije svega na Jevreje, ali i Sinti i Rome, homoseksualce, raznte zarobljenike, dezertere, zrtve eutanazije, politicke zatvorenike i sve druge koji su nasli smrt u nacistickim logorima. Svi oni imaju ista prava da budu priznati, i spomenuti, izjavio je Thirse.
Francuskinja Simone Veil, bivsa predsjednica Evropskog parlamenta bila je 13 mjeseci sa svojom majkom u logoru u Aschwitzu a kasnije u bergen Belsenu. Ona je prezivjela, i sjeca se kako je malo vrijedila ljudska sudbina u vihorima rata.
Oslobodjanje je za nas doslo prekasno. Mi smo imali osjecaj da nemamo nikakve zelje da dalje zivimo. Mi koji smo prezivijeli nismo imali vise porodice, nismo imali roditelja, nikoga kod kuce, bili smo sami, i nikoga nije ni zanimalo sta smo sve dozivjeli.
Thirse i Veil su pozvali prije svega sadasnju mladu generaciju na ocuvanje mira u svijetu, na pomirenje i na postivanje ljudskih prava. Potsjecanje na holocaust je jedno od korijena za razvoj mirne Evrope danas. Oba politicara su istakla znacaj projekata kao sto je Njemacko-francuska saradnja, koji je u Berlinu sada otvorio jednu izlozbu, koja potsjeca na 44 francuske djece koja su se najprije u selu Izieu sakrivala od nacista, ali su pronadjeni i ubijeni. Dokumentacija o strasnoj sudbini djece sakupili su zajedno mladi iz Njemacke i Francuske.
Oglas