Pred Srbijom „zanimljivi izbori“

Srbija ulazi u novi izborni ciklus sa nešto izmijenjenim izbornim pravilima. Izmjenama Zakona o narodnim poslanicima ukinuta je praksa blanko ostavki. Na izbornim listama najmanje svaki treći kandidat mora biti žena, a stranke će po prvi put morati da polože izborno jemstvo ako žele da koriste sredstva iz budžeta. Izborno jemstvo moraće da vrate u budžet ako na izborima ne osvoje jedan odsto glasova, odnosno 0,2 odsto ako je riječ o stranci manjine, utvrđeno je Zakonom o finansiranju političkih aktivnosti.

Političke partije poslije izbora neće moći da određuju koji kandidati za poslanike će ući u parlament, jer će se mandati dijeliti po redoslijedu kandidata sa izborne liste, počev od prvog na listi. Na svoj način u izbore se umiješala i Republička radio difuzna agencija (RRA). Ona je propisala da u predizbornoj kampanji jedna izborna lista ili kandidat mogu dnevno da iznajme pet minuta vremena na televiziji ili radio-stanici, a emiterima će biti dozvoljeno da u toku jednog dana prikažu maksimalno 90 minuta plaćenog predizbornog programa, i to isključivo van udarnih termina. Predstojeći izbori u Srbiji su inače prvi redovni četvorogodišnji izbori nakon 1997. godine.

„Ljudi su se zaželjeli izbora“

Đorđe Vuković, programski direktor CESID-a, kaže kako ne očekuje neku posebno negativnu predizbornu kampanju, jer Srbija postepeno poboljšava svoju demokratsku kulturu. Činjenica je samo da će novi izbori biti zanimljivi iz nekoliko razloga, ocjenjuje Vuković:

„Prije svega, oni su neizvjesni. Prosto, teško je sa sigurnošću reći ko bi mogao da formira sljedeću vladu. To je jedna stvar. Nije bilo izbora četiri godine, dakle, ljudi su se malo i zaželjeli izbora. U jednom trenutku mi biramo sve najznačajnije institucije, izuzev predsjednika države, bar za sada je tako, vidjećemo šta će s tim biti do kraja. Tako da su se stekla ta tri uslova da očekujemo neku dosta visoku izlaznost, ili izlaznost koja će biti u najmanju ruku prosječna kao na nekoliko prethodnih parlamentarnih izbora“.

Prokockan pun mandat

Redovni izbori nakon dužeg vremenskog perioda pokazuju da je i u politički polarizovanoj Srbiji moguće napraviti politički dogovor koji obezbjeđuje pun mandat, ocjenjuje za DW politikolog Jovan Komšić. Problem je samo što smo očekivali više rezultata od vlade koja je izdržala pun mandat, ističe Komšić:

„Na žalost, što zbog objektivnih okolnosti i krize, što zbog karaktera politike Vlade Srbije, čini mi se da nisu ispunjena tolika očekivanja od šansi koje je pružao pun mandat“.

Još ne znamo glavne teme

Političke partije su, s obzirom da se izbori održavaju u novom institucionalnom okviru, jer je novi Zakon o finansiranju političkih aktivnosti, ali je i novi Zakon o izboru narodnih poslanika, sačekale udarac u gong da krenu u žestoku izbornu kampanju, ocjenjuje za DW Slaviša Orlović, profesor Fakulteta političkih nauka:

„Još uvijek se ne zna, s jedne strane, šta će biti tema ili okosnica kampanje, i sa kakvim će programskim konceptom partije izaći. S druge strane, očekuje se da partije ipak izađu sa relativno novim kako programskim tako i kadrovskim promjenama. I to se malo komplikuje sa novim sistemom po kome će liste biti zatvorene, svaka treća na listi žena, a pogotovu kod predizbornih koalicija to nije jednostavno ukomponovati“.

Ko s kim neće u vlast?

Većina glavnih političkih stranaka je već naglasila s kim nikako ne bi stvarala predizborne ili postizborne koalicije. Slaviša Orlović kaže da na žalost po ovom pitanju u Srbiji važi pravilo nikad ne reci nikad: „Partije nisu gadljive jedna na drugu. I kada se poslije izbora dođe do sakupljanja 126 poslanika neophodnih za formiranje nove vlade, uvijek su moguća iznenađenja“.

Jovan Komšić smatra da je jasno ko s kim neće u političku koaliciju, i da se stoga nakon izbora možemo suočiti sa nekim dilemama: „Da li raspisati nove izbore, zbog takvih rezultata izbora koji ne omogućavaju stabilnu većinu u srpskom parlamentu, bilo jednom bilo drugom ključnom partijskom stožeru; to znači bilo Demokratskoj stranci (DS), bilo Srpskoj naprednoj stranci (SNS). Dakle, raspisati nove izbore, ili pak u ime očuvanja stabilnosti države i stabilizaciji kursa ka EU, praviti veliku koaliciju. I bez obzira što je sada rečeno NE, nakon izbora možemo doći do toga da se zaborave isključive predizborne političke pozicije“.

Opasnost od V.D stanja

Mandat predsjednika Srbije ističe februara naredne godine i dosta se spekuliše o tome da se i ti izbori održe zajedno sa lokalnim i parlamentarnim izborima. Slaviša Orlović kaže da svakako stoje primjedbe da se u izbornoj godini, zbog smanjenja troškova, izbori ne održavaju u maju i krajem godine. Ali, vanredni predsjednički izbori sa sobom povlače ostavku predsjednika države, a vjerovatno je bolje "da imamo institucije i da one funkcionišu, čak i u okolnostima kada se vodi kampanja za parlamentarne izbore", smatra Orlović. Jovan Komšić smatra da bi prijevremeni predsjednički izbori bili rizičan potez, i stvaranje jednog V.D. stanja u jednom nimalo jednostavnom političkom momentu.

Autori: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić