Prazna obećanja Njemačke Avganistancima? | Politika | DW | 14.08.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

PROVJERA ČINJENICA

Prazna obećanja Njemačke Avganistancima?

NATO trupe su se, poslije skoro dvije decenije, povukle iz Avganistana u avgustu 2021. Njemački političari su tada mnogo obećavali lokalnom osoblju koje je radilo za organizacije njemačke vlade. Šta je sa obećanjima?

Koliko ljudi je Njemačka obećala da će primiti?

Tvrdnja: „Za nas je pitanje lokalnog osoblja trenutno u fokusu, a ne radi se o 300, već prije o 10.000 do 40.000 ljudi", rekla je bivša kancelarka Angela Merkel na konferenciji za novinare sa tadašnjim austrijskim kancelarom Sebastijanom Kurcom krajem avgusta 2021.

DW provjera činjenica: Tačno

Bivša kancelarka je ovu rečenicu izgovorila odmah nakon povlačenja međunarodnih oružanih snaga iz Avganistana – u vrijeme kada je još mnogo toga bilo nejasno i kada je na aerodromu u Kabulu vladao haos. Ovo se odnosi i na broj lokalnog osoblja, zbog toga što u početku nisu bili dostupni pouzdani podaci.

- pročitajte još:Avganistan: Nijemci otišli, talibani osvojili Kunduz

Krajem jula je Ministarstvo spoljnih poslova na upit njemačkog javnog servisa ARD saopštilo da su njemačke misije u inostranstvu, od kada su talibani preuzeli vlast izdale oko 21.000 viza za lokalno osoblje, posebno ugrožena lica koja ispunjavaju uslove i članove njihovih porodica (stanje od 29. jula 2022.). Ova cifra bi odgovarala onome što je kancelarka rekla u avgustu prošle godine. Prema informacijama Ministarstva inostranih poslova, između 11.000 i 12.000 ljudi u Avganistanu još uvijek čeka da napusti zemlju.

Kome je savezna vlada obećala podršku?

Tvrdnja: „Nastavićemo da radimo sve dok svi za koje smo odgovorni u Avganistanu ne budu bezbjedni", rekao je bivši ministar spoljnih poslova Hajko Mas. Njegova nasljednica Analena Berbok pojačala je obećanje nakon preuzimanja dužnosti riječima: „Niste zaboravljeni. Naporno radimo na tome da sve prebacimo na sigurno."

DW provjera činjenica: obmanjujuće

Istina je da savezna vlada nastavlja da radi na odlasku ugroženih ljudi iz Avganistana. „U stvari, hiljade bivših lokalnih zaposlenih i članova njihovih užih porodica evakuisano je u Njemačku posljednjih mjeseci", izvijestila je na naš zahtjev avganistanska mreža Lokalno osoblje. Ipak, oko 10.000 ljudi i dalje čeka da napusti zemlju, uprkos obećanjima. Organizacija za ljudska prava Pro azil je saopštila da je primila brojna pisma od bivšeg lokalnog osoblja sa molbama za pomoć.

- pročitajte još:Štajnmajer: Tragedija za koju i mi snosimo odgovornost

Dojče vele je razgovarao i sa jednim bivšim lokalnim službenikom (ime je poznato urednicima, ali se ne pominje iz bezbjednosnih razloga). Od 2014. do dolaska talibana na vlast, ovaj porodični čovjek radio je na projektu Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ). Već u avgustu 2021. dobio je zeleno svjetlo za sebe, suprugu i njihovo četvoro djece da može da putuje u Njemačku (DW-u je pismo dato na uvid). On je i danas u Avganistanu sa svojom porodicom i strahuje od osvete talibana. „Ne znamo koliko ćemo dugo biti živi i potrebna nam je podrška", rekao je on za DW. Prema sopstvenim izjavama, na svoje poruke GIZ-u nije dobio nikakav odgovor. Iz razloga zaštite podataka, GIZ nije želio da komentariše konkretne slučajeve.

Symbolbild Afghanistan Ausreisewilligen in Kabul

Do sredine decembra 2021. u Njemačku je stiglo oko 8.000 Avganistanaca

Na pisma koja je slao GIZ-u, kaže da nije dobio nikakav odgovor. GIZ iz razloga zaštite podataka nije želio da da izjavu u konkretnom slučaju.  

Zbog toga što mnogi ljudi još uvijek čekaju u Avganistanu, advokat za migracionu politiku Matijas Lenert je početkom godine tužio Vladu Njemačke. Njegovim klijentima, koji su takođe radili na projektima GIZ-a, federalna ministarstva odbijaju ulazak u zemlju. Razlog: niste bili stalno zaposleni, već ste samo imali ugovor o radu. Advokat smatra da je ova razlika obmanjujuća. „To je perfidno jer isključuje ljude koji su, spolja gledano, očigledno radili na projektu koji vode strane sile", rekao je Lenert u intervjuu za DW. I zbog toga su ugroženi, jer su radili za njemačke službe.

Samo u izuzetnim slučajevima i samo ako ljudi mogu da obrazlože zašto su u opasnosti, mogu biti stavljeni u ravnopravan položaj sa lokalnim službenicima. U analizi iz 2022. godine, Njemački institut za ljudska prava zaključuje da je Njemačka „evakuisala i prebacila na sigurno samo nekoliko posebno ugroženih Avganistanaca".

Da li je lokalno osoblje spaseno u ubrzanom i nebirokratskom procesu?

Tvrdnja: „Poboljšaćemo prijem lokalnog osoblja i posebno ugroženih Avganistanaca i ubrzati proces izdavanja viza. Radimo na sigurnim i nebirokratskim procedurama i ubrzaćemo spajanje porodice iz Avganistana", obećala je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer.

DW provjera činjenica: obmanjujuće

Njemačka vlada navodi da su procedure pojednostavljene i ubrzane. Na primjer, vlasti ne zahtijevaju više jezičke sertifikate. „Sada je ponovo uloženo više političkih napora", kaže Tomas Rutig, suosnivač Avganistanske analitičke mreže u intervjuu za DW. Dodaje da je „sve  trajalo predugo i još uvijek je presporo". U polugodišnjem izvještaju o „Akcionom planu za Avganistan", ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izvela je otrežnjujući zaključak o ovim obećanjima. Na primjer, da bi podnijeli zahtjev za spajanje porodice, pogođeni i dalje moraju da čekaju više od godinu dana.

Jedan od najvećih problema, koji mnogim lokalnim službenicima otežava odlazak iz Avganistana jeste taj što nemaju pasoše. A talibani im traže pasoš da bi ih pustili da napuste zemlju. Susjedne zemlje takođe zahtijevaju prilikom ulaska u zemlju viziran pasoš. Posebno teško je ženama, kojima nije potreban samo pasoš, jer one smiju da putuju samo u pratnji muškog člana porodice. „Ovo su birokratske prepreke koje nisu njemačke", rekao je Rutig za DW.

Konflikt in Afghanistan - Ortskräfte in Brandenburg agekommen

Mnogim Avganistancima izlazak iz zemlje otežava i to što nemaju pasoš

Koji članovi porodice smiju da putuju u Njemačku?

Izjava: „Potpuno je nesporno da lokalno osoblje i članovi njihovih porodica treba da dođu u Njemačku i da za to postoji i moralna odgovornost", obećao je bivši savezni ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer. Ministarka inostranih poslova Analena Berbok takođe je obećala da će biti otvorenija sa definicijom užih članova porodice.

DW provjera činjenica: obmanjujuće

Istina je da je savezna vlada već izvukla članove porodica bivših lokalnih radnika i nastavlja da radi na tome. No, tu se radi o definiciji uže porodice zasnovanoj na lokalnoj kadrovskoj proceduri, koja je pokrenuta 2013. godine. Pojam uključuje supružnike i biološku, maloljetnu djecu.

Ali, definicija je sama po sebi problematična. S jedne strane, „porodica (...) je ovdje definisana evropskim pojmovima", kaže politikolog Matin Baraki, koji i sam ima porodicu u Avganistanu. „To se razlikuje od avganistanske definicije porodice." Pravna konstrukcija uže porodice je cinična i nerealna zbog činjenice da su talibani praktikovali da uži član porodice ili čak dalji rođak, odgovara za krivicu jednog ili više srodnika, kaže Frelih. Do sličnog zaključka dolazi i samo Ministarstvo inostranih poslova, koje kaže da se termin još uvijek mora prilagoditi realnosti života na licu mjesta.

S druge strane, postoji klauzula o teškoćama. Naime, pod posebnim okolnostima u zemlju mogu ući i drugi članovi porodice.

Zaključak: Mnoga obećanja koja je njemačka vlada dala bivšim lokalnim avganistanskim radnicima samo su djelimično ispunjena. Birokratske prepreke često stoje na putu – od strane njemačke vlade, ali i od strane talibana ili zbog propisa iz trećih zemalja. Još uvijek ima između 11.000 i 12.000 ljudi koji zaista ispunjavaju uslove da napuste Avganistan. Ali, i dalje čekaju.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preporuka redakcije