1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Pravosudni produžeci“ rata u BiH?

Samir Huseinović
10. novembar 2016

Da li su hapšenja bivših pripadnika HVO-a u Orašju i neprimjerene političke reakcije ugrozile odnose BiH i Hrvatske? Političari i analitičari iznose različite ocjene.

https://p.dw.com/p/2SSOq
Kampf gegen organisierte Kriminalität
Foto: Klix.ba

Analitičari se ne slažu s ocjenama pojedinih političara da hapšenja bivših pripadnika HVO-a (Hrvatskog vijeća odbrane) u Orašju ne ugrožavaju odnose između BiH i Hrvatske. Takve je ocjene nedavno iznio predsjednik HDZ-a Dragan Čović. On je u Zagrebu sa najvišim zvaničnicima Hrvatske i zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem razgovarao o položaju Hrvata u BiH i događajima u Orašju. Tom prilikom je kazao da su optužnice „selektivne“ i „politički diktirane“. 

Na optužbe iz RH da iza hapšenja stoji „političko Sarajevo“, uslijedila su pravdanja Bošnjaka. „Bošnjaci nemaju veze sa hapšenjima u Orašju", izjavio je predsjednik SDA Bakir Izetbegović dodajući da se prilikom hapšenja „nije vodilo računa o političkom trenutku". Ispostavilo se da su za hapšenje Đure Matuzovića i njegovih saboraca iz HVO-a, određivanje pritvora i policijske akcije u Orašju odgovorni srpsko-hrvatski kadrovi u bh. pravosuđu i SIPA-i bliski vladajućim strukturama u Banjaluci i HDZ-u BiH, o čemu je za Slobodnu Bosnu pisao novinar Senad Avdić.

Krstičevićev oprez

Nedugo nakon hapšenja u Orašju uslijedili su i prvi nagovještaji pogoršanja odnosa između dvije zemlje. Hrvatskog ministra odbrane Damira Krstičevića „tajne službe“ su upozorile da bi u BiH mogao biti uhapšen. Kako prenose neki hrvatski mediji, Krstičević bi mogao odgovarati za ratne zločine počinjene 1995. godine na području Jajca i Donjeg Vakufa. Zločini su, navodno, počinjeni u završnim operacijama u BiH u kojima je učestvovala i Hrvatska vojska. Krstičević je prvo kazao kako nema službene potvrde da je pred bh. pravosuđem optužen ili osumnjičen za ratne zločine, ali je ipak otkazao posjetu Sarajevu tokom koje je u utorak (8.11.) trebao prisustvovati sastanku ministara obrane država članica Obrambene saradnje srednje Evrope.

Dragan Covic
Dragan ČovićFoto: DW/M. Martinovic

I novinar Večernjeg lista Zoran Krešić smatra da hapšenja bivših pripadnika HVO-a u Orašju imaju „političku pozadinu" te da su već pričinila štetu odnosima između dvije zemlje. „Dominantni utjecaj na rad državnih pravosudnih institucija ima političko Sarajevo. Od 15 sudaca koji procesuiraju ratne zločine samo jedan Hrvat. Stanje je slično i u Tužiteljstvu. Priznat ćete, ne daje to kod Hrvata velika razloga imati povjerenja u rad bh. pravosudnih institucija", kaže Krešić za Deutsche Welle. „Niko nema ništa protiv da se pojedinci procesuiraju za ratne zločine, ali ima ako se optužuje cijeli komandni vojni i civilni vrh i ako se na osnovu toga govori o udruženom zločinačkom poduhvatu“, dodaje naš sagovornik.

Selektivno korištenje dokumenata

Krešić podsjeća da je još bivši hrvatski premijer Zoran Milanović „prekinuo saradnju s pravosudnim institucijama BiH zbog selektivnog korištenja dokumenata" koji rasvjetljavaju istinu o proteklom ratu. „Najava da bi se na optužnicama mogli naći gotovo svi oficiri Hrvatske vojske koja je legalno ratovala na području BiH, što je dio sporazuma  Izetbegović-Tuđman, a posebno se to odnosi na Posavinu, upalilo je alarm za uzbunu. Potencijalno je to 900 oficira Hrvatske vojske i HVO-a", kaže Krešić, zaključujući da u BiH „niko nije pobijedio u ratu, niti će se to dogoditi u pravosudnim produžecima".

Govoreći o aktuelnim odnosima između dvije zemlje, sarajevski profesor Esad Bajtal naglašava da Hrvatska kao članica Evropske unije i NATO-a više neće moći slijediti logiku „Tuđmanove sofisticirane i otvorene ad hoc samovolje". „Obje zemlje imaju sve razloge za njegovanje dobrosusjedskih odnosa i uzajamnosti koje relaksiraju ne baš ugodno poratno naslijeđe devedesetih godina. Svaki drugi odnos pravi probleme i jednoj i drugoj. Evropa insistira na susjedski sređenim i raščišćenim odnosima. Hrvatska, kao članica, to mora poštovati, a BiH kao aspirator na to članstvo ima sve razloge da i sama slijedi istu logiku", kaže kaže Bajtal za Deutsche Welle.

Aleksandar Vucic und Kolinda Grabar-Kitarovic KOMBI
U Sarajevu su zabrinuti zbog priča o suradnji Kitarović-VučićFoto: DW/S. Bogdanic

Ko se još sjeća Jelavića?

U BiH su i ranije hapšeni Hrvati optuženi za ratne zločine, ali reakcije službenog Zagreba nikada nisu bile ovako oštre. Uslijedile su i svojevrsne „kontramjere", odnosno najavljene su istrage protiv oficira Armije BiH. „Akteri ove halabuke s hrvatske strane su krajnje nediplomatski i prije bilo kakvog uvida u razloge hapšenja počeli sa galamom, pritiscima, prijetnjama i ucjenama. Oni zaboravljaju da je BiH suverena zemlja sa svojim pravosuđem i drugim nadležnim i kompetetnim organima. Hrvatski politički vrh se ponaša kao da je BiH hrvatski protektorat kome će politički Zagreb diktirati način življenja i uređivanja unutrašnjih odnosa", kaže Bajtal.

Naš sagovornik podsjeća i na slučaj odbjeglog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića koji je zloupotrijebio dvojno državljanstvo i utočište potražio u Hrvatskoj. „Kad Jelavić pobjegne u Hrvatsku od ovdašnjeg prava i pravde, onda bh. strana šuti, a Zagreb ne čini ništa da ga sam procesuira. Kada, kao ovih dana, spriječite eventualni bijeg nekih drugih mogućih bjegunaca, onda doživljavamo ovo što doživljavamo. Uostalom, u pitanju su građani BiH, koji, usput, imaju i hrvatsko državljanstvo. Naravno, briga Hrvatske da se razumjeti, ali je način ispoljavanja te 'brige', u demokratskom svijetu uzajamnosti i dobrosusjedstva nezamisliv", ističe Bajtal.

Pripreme za novi srpsko-hrvatski sporazum o BiH

Advokat i bivši urednik magazina Dani Senad Pećanin kaže da se imidž evropeizma Andreja Plenkovića i njegove vlade „brzo razbio“ na odnosu prema BiH. „Čini se da je reakcija na hapšenje u Orašju proizvod strategije koja za cilj ima stvaranje trećeg entiteta u BiH i to kroz iznuđenu ustavnu rekonstrukciju države. Sredstvo za postizanje tog cilja je internacionaliziranje fame o ugroženosti Hrvata, katolika, u BiH. Dragan Čović i Milorad Dodik u HDZ-u Tomislava Karamarka nisu imali partnera za ovaj projekat. Čini se da Andrej Plenković jeste njihov partner. Istovremeno, čuju se glasovi po kojima i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović iznosi ideje o saradnji sa Aleksandrom Vučićem u odnosu prema BiH. Nakon sporazuma Cvetković-Maček, Tuđman-Milošević i Karadžić-Boban, čini se da je BiH na početku još jedne epizode historijske trakavice", kaže Pećanin za Deutsche Welle.

U dosadašnjim pričama o hapšenju bivših pripadnika HVO-a profesor Bajtal primjećuje odsustvo reakcije predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika: „Zanimljivo, iako se radi o srpskim žrtvama, uvijek ratoborni Dodik, koji koristi svaku priliku da se eksponira kao narodni tribun, sada na galamu iz Zagreba - šuti. Nije li ta šutnja logički simptomatična, i ne podstiče li na zdravorazumsku sumnju prikrivene koordinacije ove neobične, diplomatski skandalozne galame?"