1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sistem prijemčiv za zloupotrebu

30. juli 2018

Njemačka vlada želi dodijeliti više viza za strane radnike kako bi ograničila ilegalnu migraciju. Kao pozitivan primjer u tom smislu slovi Pravilo za zemlje Zapadnog Balkana.

https://p.dw.com/p/32Ied
Deutschland Motorenfertigung im Motorenwerk Chemnitz
Foto: Imago/STAR-MEDIA

"Pitanje Savezne agencije za rad je vrlo direktno: „Razmišljate li o tome da izgradite budućnost u Njemačkoj?" Ovo piše na web stranici koja je posvećena građanima Zapadnog Balkana. Istodobno tu stoji i informacija da zahtjevi za izdavanje azila sa Zapadnog Balkana „faktički jedva da imaju šansi za uspjeh". No postoji protuponuda: Zainteresirani bi mogli pokušati doći u Njemačku preko tzv. Pravila za Zapadni Balkan. Za to su im potrebne samo dvije stvari: ugovor o radu i viza", piše Die Welt.

"Ovo pravilo, koje važi od 2016. godine, je eksperiment. Na vrhuncu izbjegličke krize njemačka vlada je olabavila pravila za migrante koji dolaze raditi iz Albanije, BiH, sa Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije. Oni od tada mogu dobiti skoro svaki posao u Njemačkoj, prepreka ja malo. Savezna agencija za rad mora međutim provjeriti da li za određeno mjesto postoji njemački državljanin koji se za njega kandiduje. Osim toga su isključene osobe koje su u prethodne dvije godine podnijele zahtjev za izdavanjem azila. Cilj ovog eksperimenta je: smanjiti neregularnu migraciju i rasteretiti njemački azilantski sistem.

Deutschland Jobcenter Integrationscenter für Arbeit Gelsenkirchen
Više od 25 000 stranih radnika je dobilo vizu u 2017. godini Foto: picture-alliance/dpa/J. Stratenschulte

Prototip za druge zemlje?

Čini se da je to urodilo plodom jer njemačka vlada sada razmišlja da proširi ova pravila. Pravilo za Zapadni Balkan bi moglo biti prototip i za dogovore sa drugim zemljama, izjavila je kancelarka Angela Merkel polovinom jula. Koje bi to zemlje mogle biti nije rekla. Ipak u obzir dolaze prije svega one iz Zapadne Afrike iz kojih sada posebice veliki broj ljudi želi u Europu. No dolazi li Pravilo za Zapadni Balkan uopće u obzir kao model?

Činjenica je da je drastično smanjen broj podnesenih zahtjeva za azil iz zemalja Zapadnog Balkana nakon uvođenja ovog pravila: Od 141 000 u 2015. godini na 20 000 u protekloj godini. Za to su odgovorni različiti faktori: u tome da su ove zemlje u međuvremenu označene kao zemlje sigurnog porijekla. Ili u informativnoj kampanji koja se vodi u tim zemljama, a u kojoj njemačka vlada upozorava na to da postoje male šanse za dobijanje azila. No migracija sa Zapadnog Balkana je služila i kao ventil. 2017. godine je više od 25 000 stranih radnika iz zemalja ovog regiona dobilo takvu vizu.

Die Welt prenosi mišljenje Matthiasa Lueckea, eksperta za pitanje migracija pri Institutu za svjetsku ekonomiju. On smatra da postoje i mogućnosti za zloupotrebu. Luecke kaže da su strani radnici ekstremno ovisni o poslodavcu. „Oni strahuju da će biti vraćeni u zemlju porijekla ukoliko izgube posao", kaže on. „Mogućnosti za zloupotrebu su očigledne", upozorava on.

Do toga dolazi, kaže Dragana Bubalj, iz savjetovališta Njemačkog sindikata. Ona svaki mjesec savjetuje tri do pet osoba koje dolaze u Njemačku zahvaljujući Pravilu za Zapadni Balkan. „Oni govore o problemima smještaja, visokim stanarinama, osim toga oni redovno rade više od deset sati ili imaju prekovremene sate koji im nisu plaćeni", kaže ona. Ona također kaže da su u obračunima za platu često odbici koji nisu shvatljivi", piše Die Welt.

Priredila: Zorica Ilić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android