Pouke iz genocida u Srebrenici | Kiosk | DW | 29.08.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Pouke iz genocida u Srebrenici

Što je svijet naučio iz ratova u bivšoj Jugoslaviji i na koji način se te pouke mogu primijeniti na krizu u svezi sa Sirijom? Listovi na njemačkom jeziku se, osim toga, osvrću i na spor oko slučaja "Lex Perković".

U gostujućem članku u listu Süddeutsche Zeitung (SZ) nekadašnji njemački diplomat, Wolfgang Ischinger, povlači paralele između odnosa Zapada u slučaju rata u Bosni i Hercegovini i aktualne krize u svezi sa Sirijom.

Wolfgang Ischinger

Wolfgang Ischinger

"Protivnici intervencije u Siriji su u protekle dvije godine upućivali na otrježnjavajuća iskustva u Afganistanu i Iraku. Naravno da je ispravno biti oprezan kad se radi o tome u kojim slučajevima bi vojno djelovanje moglo biti opravdano. Ali ne bismo trebali zaboraviti pouke, koje su povučene iz ratova u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih: pod izvjesnim okolnostima je potrebno vojno djelovati kako bi se usililo pregovaračko rješenje, a time i mir. Situacija i razvoj konflikta u Siriji svakako u mnogim pogledima podsjećaju više na Bosnu i Hercegovinu i intervenciju na Kosovu, nego na Irak ili Afganistan", piše Ischinger navodeći da je, poput tadašnje Jugoslavije, i Sirija zemlja u raspadu, ali s kemijskim oružjem i u srcu najmanje stabilne regije na svijetu. Sirija je postala mjesto, na kojemu se u međuvremenu skupljaju džihadisti iz cijelog svijeta, napominje taj diplomat.

BiH 1993. - "problem iz pakla"

Ischinger u članku za SZ dalje podsjeća da je potpisivanje Daytonskog sporazuma, koji je zaustavio rat u BiH 1995. godine, moglo biti omogućeno zato što su "Milošević i bh. Srbi, obzirom na nove realnosti, odjednom postali zainteresirani za pregovaračko rješenje. Drugim riječima: pregovarački rezultat iz Daytona, koji je usprkos svim slabostima namijenjen da Bosni i Hercegovini utre put u budućnost bez rata, postao je tek moguć ograničenim djelovanjem vojne sile. Za Siriju važi: dok god je Asad uvjeren da može poboljšati svoju situaciju ili čak pobijediti u ratu, on će se i dalje boriti. Međunarodna zajednica mora ta očekivanja slomiti, ukoliko želi postići političko rješenje."

Obama i Putin

Obama i Putin moraju pronaći kompromis, smatra Ischinger

Bivši diplomat međutim ujedno podsjeća i da se u svemu tome ne smije zaboraviti na Rusiju, da je potrebno da Obama i Putin pronađu kompromis po pitanju Sirije, te da bi, ukoliko i dalje eskalira rat u toj zemlji, povjerenje između Rusije i Zapada bilo uništeno. Stoga poduzimanje vojnih koraka kao čiste kaznene akcije ne bi bio razuman i odgovarajući odgovor na korištenje kemijskog oružja, smatra Ischinger, ističući da bi vojna intervencija mogla predstavljati tek prvi korak na putu prema pregovaračkom rješenju.

"Tadašnji američki ministar vanjskih poslova, Warren Christopher je Bosnu i Hercegovinu 1993. nazvao 'problemom iz pakla', navodeći da ga se gotovo ne može riješiti, jer su sukobljene strane suočene s nevjerojatnom mržnjom. Dvije godine kasnije, nakon Srebrenice i međunarodne intervencije koja je uslijedila, ipak je sklopljen mir u Daytonu. I Dayton je bio ružan i nezadovoljavajući. Ali se od tada više ne puca. To je pouka iz Bosne i Hercegovine", zaključuje nekadašnji cijenjeni njemački diplomat Wolfgang Ischinger.

Izetbegović, Tuđman i Milošević 1995. u Daytonu

Daytonski sporazum također nije zadovoljavajući, ali se njime makar uspjelo postići da se više ne puca, poručuje Ischinger. Na fotografiji: Izetbegović, Tuđman i Milošević 1995. u Daytonu

"Titove ubojice posebno aktivne u 70-im i 80-im u Njemačkoj"

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svome tiskanom izdanju od četvrtka prenosi da je Hrvatska, odnosno hrvatski ministar pravde, Orsat Miljenić, poslao pismo s odgovorom na zahtjev Europske povjerenice, Viviane Reding, o slučaju koji je u Hrvatskoj poznat kao "Lex Perković", a nakon upozorenja iz Bruxellesa da su se mogle poduzeti određene mjere ukoliko Hrvatske ne uskladi svoje zakonodavstvo tako da se omogući primjena europskih uhidbenih naloga.

Josip Perković

Zbog slučaja bivšeg "udbaša", Josipa Perkovića, spore se Zagreb i Bruxelles

Europska komisija je Miljenićevo pismo ocijenila "konstruktivnim pristupom", ali je i dala do znanja da i dalje priprema sankcije protiv te nove EU članice, piše FAZ. Jer, Miljenović je u pismu naveo da će Hrvatska poduzeti "potrebne mjere", ali i dalje nije odgovoreno na pitanje kad će se promijeniti sporni zakon koji, prema mišljenju Bruxellesa i Berlina, štiti komunističke zločince.

Süddeutsche Zeitung pojašnjava da to što Zagreb svoju zaštitničku ruku drži iznad Josipa Perkovića, se prije svega može objasniti time što taj bivši obavještajac važi kao "izuzetno dobro umrežen, i navodno posjeduje brojne materijale, koji kompromitiraju hrvatske političare."

"Lex Perković", dodaje FAZ, "štiti ne samo bivšeg službenika tajne službe (Josipa Perkovića, op.a.), za kojeg je podnesena tužba za ubojstvo u Njemačkoj. Između 1960. i 1989. je jugoslavenska tajna služba Udba u inozemstvu, odnosno dijaspori, ubila 65 Hrvata. Tu su još i 20 pokušaja ubojstva i četiri otmice. Posebno aktivni su Titove ubojice bili sedamdesetih i osamdesetih godina u Njemačkoj, gdje su 22 Hrvata bili njihove žrtve. Nijedan od tih zločina dosad nije kazneno procesuiran u Hrvatskoj, a suradnja s njemačkim vlastima je odbijana od strane hrvatskog pravosuđa. Brojni bivši Udbini agenti su u neovisnoj Hrvatskoj primljeni u sigurnosne i obavještajne službe. Komunistički zločini se i dalje negiraju, relativiziraju ili čak opravdavaju kao 'antifašistički'. Zoran Milanović, čija se Socijaldemokratska stranka izborila za ograničenje Europskih uhidbenih naloga, sada se suočava s poteškoćama utoliko što će morati prihvatiti poraz."

Zoran Milanović

Milanović se treba brinuti za posrnulo gospodarstvo u zemlji, umjesto da vodi temeljne diskusije s Bruxellesom

Švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) s tim u svezi navodi da zbog te afere pati kredibilitet Hrvatske te da se stječe dojam da se Hrvatska ne pridržava dogovorenog. "Usto dolazi da bi premijer Milanović, obzirom na gospodarstvo koje se već pet godina nalazi u recesiji, trebao imati prečeg posla umjesto da na primjeru Europskog uhidbenog naloga vodi temeljnu debatu o navodnom neravnopravnom pristupu između starih i novih članica EU-a", poručuje NZZ, osvrćući se također na nedovoljno suočavanje s komunističkom prošlošću i zločinima i ističući da se "mračna poglavlja iz komunističkih vremena" radije ne otvaraju zbog toga što nije došlo ni do promjene političkih elita.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose