„Potrebna je jasna poruka Balkanu: Vi pripadate EU“ | Politika | DW | 05.01.2021

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

„Potrebna je jasna poruka Balkanu: Vi pripadate EU“

Zastupnik Zelenih i predsjednik njemačkog Društva za jugoistočnu Evropu govori u intervjuu za DW o budućnosti proširenja EU-a, politici svoje stranke prema Balkanu i odnosu prema mugrantskoj krizi u BiH.

DW: Gospodine Sarrazin, koje su za Vas u 2021. godini prioritetne teme u odnosu na srednju i jugoistočnu Evropu?

Manuel Sarrazin: Mislim da su nakon turbulentne 2020. – naravno zbog korone, ali ne samo zato – ekstremno važne dvije stvari: Jedna je da se održi zajedništvo EU! A kada je u pitanju jugoistočna Evropa i zapadni Balkan, za nas je važno ponovo ojačati perspektivu proširenja i učiniti je vjerodostojnijom.

Što bi tu moglo dati novi polet?

Najprije moramo akutno promijeniti ono što predstavlja veliki udarac za vjerodostojnost projekta Evropa a to je dvostruko onemogućavanje otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i to tako što ćemo otvoriti pregovore i odgovarajućim zemljama dati realne odrednice kada je riječ o putu u EU.

A onda moramo pokušati promijeniti postupak proširenja i to tako da jače u njega direktno uključimo civilno društvo, građane tih zemalja, i da manje surađujemo samo s administracijama i vladama.

Unutar EU-a pada potpora proširenju, pogotovo za zemlje poput Kosova ili Bosne i Hercegovine. Trebamo li neku drugu perspektivu za tu regiju?

Ne! Ne poznajem nikoga ko je dao bilo kakav bolji prijedlog. Ako pogledamo sadašnju situaciju u Turskoj, onda prijedlozi o "članstvu druge klase", ili o "privilegiranom partnerstvu Turske" možda nisu bili jedini razlog, ali sigurno su su omogućili jače skretanje te zemlje s EU-puta. Trebamo jasnu poruku: Vi spadate u EU! Bez te jasne poruke ne bi uspjelo ni proširenje 2004. i 2007. godine. Niko ne želi u nekom klubu biti samo član druge klase.

- pročitajte i ovo:  Proširenje EU je mrtvo, šta dolazi umjesto toga?

Spomenuli ste civilno društvo. No, poznato je da se uvijek pregovara s političkim elitama. A one znaju u kakvim poteškoćama je EU i nastoje izigrati EU suprostavljajući je Kini i Rusiji… Kako se može stati na kraj tim ljudima?

Ispravno je da su mnogi akteri u državama koje žele proširenje, ali i u članicama EU-a, usavršili igru da u Bruxellesu govore potpuno drugačije nego kod kuće. Mi tim elitama moramo signalizirati da smo to primijetili i da im nećemo zabadava činiti ustupke. To također znači da se kod određenih zemalja možda neće otvoriti jedno pregovaračko poglavlje, jer reforme, primjerice u pravosuđu Srbije ili Crne Gore, nemaju takav učinak kao što se obećavalo da će imati. A onda bi trebalo sa riječi preći na djela kada se radi o zemljama koje se stvarno trude provesti reforme. Tu smo prošle dvije godine, ne samo 2020., nego i 2019., stvarno krenuli pogrešnim putem tako što smo Sjevernu Makedoniju i Albaniju ostavili gladne pred vratima.

Treba li dakle uslijediti pritisak na Bugarsku i druge zemlje unutar EU-a, koje blokiraju nastavak pristupnih pregovora?

Tačno. Ne može biti da bilateralna pitanja blokiraju proširenje EU-a.

U korona-krizi političari sa zapadnog Balkana kritiziraju da nisu dobili dovoljnu podršku EU-a. Jesu li te kritike opravdane?

Mislim da je EU tamo, prije svega najavljenim paketom privredne pomoći, već dala signal. I da je problem prije bio u akutnoj kriznoj pomoći, kada su zemlje poput Kine i djelomice Rusije, kao i političari iz regije kao što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, jednostavno usavršili igru iskoristivši nekoordiniranu situaciju u EU-a za svoje interese. Ali mislim da mnogi ljudi sada vide da je EU prije akter koji će trajno ostati na lopti, i kada se radi o suzbijanju pandemije i ekonomskih posljedica pandemije. Napokon, svakom čovjeku koji živi u regiji je jasno da nema druge alternative kojoj se može okrenuti osim ostati u najvećem unutarnjem tržištu na svijetu, koje je već stiglo u regiju i na granice vlastite države.

pročitajte i ovo: EU na Zapadnom Balkanu „puca sebi u nogu“

Važna EU-tema u odnosu na jugoistočnu Evropu je problem izbjeglica. Njemački političar Friedrich Merz je upravo zauzeo stajalište o tom pitanju i rekao da ljudi trebaju bili zbrinuti lokalno, dakle u BiH i Grčkoj, a ne puštani dalje u Europu. Šta vi kažete na to?

Njemačka pozicija je već dugo poznata, mi želimo poštenu raspodjelu izbjeglica i ne možemo ostaviti ni Grčku niti BiH same u takvoj situaciji. Kada se jednostavno pogleda situacija izbjeglica u BiH, onda je relativno jasno da zbrinjavanje tih ljudi tamo ne funkcionira. Smatram nerealnim da se tamo može organizirati idealno zbrinjavanje, koje bi bilo humanitarno prihvatljivo. Na kraju krajeva, ti ljudi ne žele ostati u BiH, nego žele ići u EU. Utoliko je „program naseljavanja" u nekim navodno luksuznim kampovima apsolutno nerealan. Moramo ublažiti akutnu humanitarnu potrebu tih ljudi. Ali moramo napredovati i kada se radi o tome da se izbjeglice rasporede unutar EU, bilo da je riječ o "dobrovoljnim ili nedobrovoljnim" kontingentima. U svakom slučaju se tamošnja situacija ne može prihvatiti i ostaviti takvom kakva jeste.

Nalazimo se u godini saveznih izbora u Njemačkoj. Što bi se trebalo promijeniti u odnosu na srednju i jugoistočnu Europu u slučaju da stranka Zelenih uđe u novu vladu?

Neovisno od ishoda izbora, tj. nove vlade, mislim da se moraju zadržati akcenti na zapadni Balkan. Njemačka je prisutna u regiji i sklona je politici proširenja. Odlučujuće će biti da politički prioritet bude i dalje veliki ili još veći nego sada. Mi ćemo imati nove političke figure, i u kancelarskom uredu, možda i u Ministarstvu vanjskih poslova. Nama će biti važno da te osobe daju prioritet jugoistočnoj Evropi.

Za srednju Evropu vjerujem da je glavna zadaća idućih godina: održati zajedništvo Evrope, zadržati vlastita uvjerenja, ali i imati s našim partnerima  jedan diskurs kojim bi se komunikacijiom uklonio ovaj opasni raskol između istoka i zapada unutar EU-a. Ali moramo biti u stanju reći: Ima tačaka gdje nismo istog mišljenja. No, unatoč svemu želimo zajednički unaprijediti Evropu, jer smo ovisni o tom projektu. Dakle to je apel u smjeru Budimpešte i Varšave, ali sigurno pomalo i u smjeru Berlina i Bruxellesa.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android