1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Potraga za životom u svemiru

14. oktobar 2012

Ovih dana Evropska svemirska opservatorija ESO, vodeća evropska organizacija za istraživanja u oblasti astronomije, slavi 50 godina od svog osnivanja.

https://p.dw.com/p/16PFz
Foto: picture-alliance/dpa

Osnovana je oktobra 1962. godine, a njeno sjedište je u Minhen-Garingu. Trenutno Evropska svemirska opservatorija, ESO, u Čileu na tri različita mjesta ima postavljene moćne teleskope, jedinstvene u svijetu. Uskoro stiže i četvrti. Zahvaljujući vrhunskoj tehnologiji, evropski astronomi imaju vodeću ulogu u istraživanju svemira i njegovih tajni. Na primjer, takozvanih "egzoplaneta" – dalekih svijetova koji kruže oko nekog drugog sunca.

Godine 1995., Švajcarac Mihel Major otkrio je prvu "egzoplanetu". Sada ih je poznato više od 800. Istraživanja "egzoplaneta" će možda uskoro dati odgovor na pitanje svih pitanja: da li je Zemlja jedina planeta na kojoj je život moguć ili u svemiru postoji i drugih sličnih planeta?

Lovci na planete

Chile Astronom Dr. Jochen Liske
Astronom Johen LiskeFoto: parallax raumprojektion/ESO
Chile Astronom Teleskop
Jedan od teleskopa u ČileuFoto: ESO/L. Calçada

Potraga za planetama koje kruže oko dalekih zvijezda, kao što je Sunce, u fokusu je istraživanja. Johen Liske takođe radi na otkrivanju takvih dalekih planeta. Već devet godina on radi kao istraživač u ESO. Tu su već pronađeni neki važni „dokazi“ o mogućnosti postojanja vanzemaljskog života: „Pa, to je prastaro pitanje, da li je život na Zemlji jedinstven ili ne? Potraga za životom van naše planete reći će nam, naravno, mnogo o prirodi života uopšte.“

Evropski teleskopi iz Čilea 40 godina istražuju svemir. To su najmoćniji lovci na planete u svijetu. Do sada se došlo do spektakularnih otkrića, do više od 150 takozvanih „egzoplaneta“: tako je takav jedan teleskop pronašao jedan kameni svijet koji je skoro četiri puta teži od Zemlje. Tu bi čak moglo biti vode u tečnom stanju što je glavni uslov za život kakav poznajemo. Teleskop je takođe pokazao da takve planete nisu tako rijetke kao što se čini. U Mliječnom putu bi moglo da ih ima nekoliko milijardi – dakle, nezamislivo mnogo.

Autori: Kornelija Borman / Dijana Roščić
Odg. ured.: Senad Tanović