Postizborna Crna Gora: Ključ u rukama manjina | Politika | DW | 17.10.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Postizborna Crna Gora: Ključ u rukama manjina

Parlamentarni izbori održani u nedjelju (14.10.) u Crnoj Gori ozbiljno su uzdrmali koaliciju oko Mila Đukanovića. On je nakon dvije decenije apsolutne vladavine primoran da dijeli vlast sa strankama manjina.

Die Bilder hart unsere Montenegro-Korrespondentin Jelena Kulidzan geschossen. Bildunterschriften: Skupstina - Montenegro Parlament

Skupstina Montenegro Parlament

Ekonomska kriza, organizovani kriminal i korupcija, nepotizam, visoka nezaposlenost i pojava novih stranaka ključni su faktori koji su uticali na značajan pad povjerenja u savez partija okupljen oko Mila Đukanovića. On je već najavio velike rezove u svojoj Demokratskoj partiji socijalista, a moguće i svoj povratak na neku od državnih funkcija. Tako nešto, međutim, neće biti primljeno sa simpatijama od zapadnih vlada koje smatraju da Đukanović svojim načinom vladanja predstavlja smetnju bržoj demokratizaciji i evropeizaciji Crne Gore.

Montenegro Wahlen Sozialisten Wahlsieger Milo Djukanovic in Podgorica

Milo Đukanović bez mnogo razloga za slavlje...

Ne žele više biti dekor

Kao logični partneri za formiranje nove crnogorske vlade nameću se stranke manjina (Bošnjaka, Albanaca i Hrvata), koje su ukupno osvojile šest od 81 mandata u skupštini te države. One su, i do sada bile dio vlasti, ali su više djelovale kao dekor.

Jedan od čelnika Đukanovićeve koalicije, Ranko Krivokapić, kaže da stranke manjina svakako moraju biti i u budućoj vladi. “One bi bile u vladi da smo i sami dobili većinu. Sa Bošnjačkom strankom (BS) je bilo kontakata i ranije, tako da će taj blok ostati zajedno”, tvrdi on.

No, ovoga puta predstavnici manjina će imati mnogo konkretnije i jasnije zahtjeve: veću uključenost svojih sunarodnika u državne organe, investicije u područja u kojima oni čine većinu stanovništva, te ubrzavanje evroatlantskih integracija. Lider BS Rafet Husović kaže: “Očekujemo da BS da veliki doprinos u demokratizaciji Crne Gore na svim njenim putevima i u evroatlantskim integracijama. Svakako da želimo učestvovati u donošenju važnih odluka kada je u pitanju nerazvijeni sjever zemlje. Moramo pomoći građanima sjevera i to će biti sigurno prioritet nove vlade i ona mora mnogo da uradi na tom polju, jer je sjever zapostavljen”.

Ispit zrelosti i odgovornosti

Najjača opoziciona grupacija u novom sazivu crnogorskog parlamenta, Demokratski front koji predvodi bivši ministar inostranih poslova Crne Gore Miodrag Lekić, uputila je takođe poziv za razgovore o formiranju nove vlade liderima nacionalnih stranaka. “To je jedan akt javne odgovornosti. Svi smo na ispitu zrelosti i odgovornosti oko svih izbora koje ćemo napraviti tokom svih tih razgovora”, navodi Lekić.

Chef der der Bosniakischen Partei Rafet Husovic

Rafet Husović

I politički analitičar Svetozar Jovićević kaže za Dojče vele da je odgovornost čelnika nacionalnih stranaka izuzetno velika. On smatra da je pravično što će oni presudno uticati na izbor i sastav buduće vlade budući da su oni u ogromnom broju podržali crnogorsku nezavisnost na referendumu, ali i napominje da je sada ključni izazov dekriminalizacija Crne Gore. “Biti unutar vlasti, i to ovakve vlasti, je veliko iskušenje, jer se u njoj stiču velike privilegije. Zato se bojim da će se za tri mjeseca zaboraviti zahtjevi tih stranaka za ulazak u vladu, a stvarnih promjena u zemlji neće biti.”

Jovićević dodaje da je malo vjerovatno da će nova vlada u Crnoj Gori moći da računa na četvorogodišnji mandat. Jer, gotovo svakodnevni zahtjevi EU za oštriju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, realna opasnost od bankrota javnih finansija i ojačana opozicija koja diše za vratom ranjenom Đukanoviću, nagovještavaju zaista uzbudljivo političko razdoblje u Crnoj Gori. Već u rano proljeće će se u toj zemlji održati predsjednički izbori.

Autor: Mustafa Canka

Odgovorni urednik: Svetozar Savić

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.