Postati Maltežanin za pola sata | Politika | DW | 05.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

EVROPA

Postati Maltežanin za pola sata

To nisu falsifikovani nego pravi pasoši. Recimo Malte, Kipra, ali i Crne Gore. I u Mađarskoj su „investitori“ dobijali „zlatnu vizu“. Kada neko da novac, niko se više ne pita da li je kriminalac ili terorista.

Maltežanin Manel Delia je ogorčen: „To su mala vrata u Evropu koja niko ne nadzire i to je institucionalizovana prevara. U teoriji, trebalo bi da postoji provjera, trebalo bi da postoji pažljiv postupak. Ali zakon je potpuno jasan: ako dođe terorista, ako dođe kriminalac, vlada ima pravo da mu dodijeli pasoš. Tu nema nikakvih problema."

Posebno Malta je proteklih godina uvijek iznova izazivala pažnju sa Rusima koje je bolje i ne pitati kako su došli do svojih miliona i koji su odjednom postali državljani male ostrvske države EU. I zvanični podaci o mjestu prebivališta tih novih građana su više nego sumnjivi: bloger Manuel Delia je više njih pokušao da posjeti u svojoj novoj domovini, ali izgleda da nikad nisu kod kuće. Nije ni čudo: adrese tih bogataša su i benzinske pumpe ili nedovršene garaže.

Evropska komisija izgleda da nije posebno zabrinuta. Portparol komisije Kristijan Vigand nam kaže da se taj postupak izdavanja državljanstva i neograničenih viza„posmatra": „Načela su određena međunarodnim pravom koje traži postojanje izvorne povezanosti države i njenih stanovnika. Kako je državljanstvo pretpostavka i za državljanstvo Evropske unije i prava koja to donosi, Komisija pažljivo prati modele investicija u neke članice gdje se nudi i državljanstvo."

Pošto EU putovnica?

„Za pola sata postajete Maltežanin!"

Vigand tvrdi da će Evropska komisija tokom ove godine objaviti i izvještaj o takvim „državljanstvima za ulagače", ali nije jasno hoće li u njemu tek nabrojati članice koji trguju „zlatnim vizama" ili će zatražiti neki postupak zbog toga što se to može protumačiti i kao puko podmićivanje.

Kada je riječ o pomenutoj „izvornoj povezanosti" države i njenih državljana, bloger Delia nam objašnjava kako to izgleda postati Maltežanin: „Slete na aerodrom ili dođu na drugi način, tu su jedva pola sata da potpišu potrebne dokumente i dobiju pasoš i već su na putu dalje u Evropu. Nema šanse da mi provjerimo ko su oni, šta rade i zašto im je toliko stalo da kupe evropsko državljanstvo."

A mušterija ima i posao ide dobro: Malta je u samo nekoliko godina iz državnog deficita prešla u lijep plus, dijelom i zbog takvih trgovina pasošima. I nipošto nije jedina u EU koja to čini: tako je i Kipar jedna od članica EU čije „nove građane" često pažljivije provjeravaju izvan te zemlje, nego što to čine u Nikoziji. Na primjer, od prošle godine je Kipranin postao i Oleg Deripaska, ruski oligarh koji je nedavno bio predmetom američke istrage o povezanosti Donalda Trampa sa Rusijom.

„Zanimljivi" novi Crnogorci

Kad već to ne čini Evropska komisija, onda su se novinari prihvatili istraživanja o takvoj praksi. Dio Globalnog konzorcijuma protiv korupcije je i projekat o izvještavanju o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP). Regionalna urednica OCCRP Džodi Mekfilips je bila zadužena za Crnu Goru, novu članicu NATO i kandidata za članstvo u EU. Ona upozorava da, ako Podgorica zaista želi postati članicom Unije, konačno mora prestati da prodaje svoje pasoše.

Thaksin Shinawatra

Bivši premijer Tajlanda Taksin Šinavatra je jedan od najpoznatijih "Crnogoraca"

„To je područje koje treba dobro posmatrati. Otkrili smo neke prilično zanimljive tipove koji su odjednom postali Crnogorci. Tome je teško odoljeti. Za državu koja je malena, kojom se ne vlada pretjerano dobro i koja je u finansijskim problemima, takva prodaja može promijeniti mnogo toga", kaže ona.

Nije uvijek jasno ko prodaje takva državljanstva. Mikloš Ligeti je na čelu pravnog odjeljenja organizacije Transparensi internešnal u Mađarskoj i objašnjava kako to funkcioniše u toj zemlji: vize se prodaju u paketu sa obveznicama za ulaganje sa kojima je sakupljeno gotovo 240 miliona dolara za otprilike četiri godine dok program nije ipak obustavljen. Ali Ligeti kaže da nije država ta koja je prodavala „pakete" i potpuno je nejasno kuda je otišao taj novac.

Sve granice su vam otvorene

„Te posredničke organizacije stvaraju dobit na račun svih Mađara. A povrh toga, to je otvoreni poziv osobama čiji imetak dolazi iz nepoznatih izvora da 'operu' taj potencijalno kriminalno stečeni novac na mađarskom i potencijalno evropskom tržištu novca", objašnjava Ligeti.

Rejčel Ovens iz organizacije Global vidnes podseća na razlog što je neko spreman da plati i ogromnu sumu za evropski dokument: to nije samo pitanje pranja novca, nego i bezbijednosti jer se ta osoba onda može nesmetano kretati kroz čitavu EU. Ona smatra da nacionalne vlade nisu svjesne tog rizika po bezbijednost građana.

„Čak i rođak sirijskog diktatora je uspio da dobije evropski pasoš, uprkos tome što je bio na popisu osoba na koje se primjenjuju sankcije SAD. Na taj način su ugrožene temeljne vrijednosti Evropske unije", kaže Ovens.

Maltežanina Manel Delia je doduše svjestan i rizika, ali njega više brine nešto drugo. Kao prvo, tako ispada da su dobrodošli bogataši bilo kakve vrste dok se istovremeno u Evropi odbijaju ljudi kojima je zaista potrebna zaštita. A onda mu smeta i karakter novih „Maltežana": „Prepuštamo naša prava, našu tradiciju i našu istoriju. I sve to nudimo na prodaju."

Pogledajte video 04:42

Njemačka – Pasoši sa interneta

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije