1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Tanker sa ruskom naftom
Tanker sa ruskom naftomFoto: NTB via REUTERS

Poslije EU, G7 i Australija ograničile cijene ruske nafte

3. decembar 2022

Rusija nastavlja da ostvaruje milijarde profita od izvoza nafte. Ograničenjem cijene od 60 dolara po barelu, EU, G7 i Australija hoće da natjeraju Moskvu da prodaje naftu ispod tržišne cijene - i to već od ponedjeljka.

https://p.dw.com/p/4KQlP

Poslije dogovora Evropske unije, zemlje G7 i Australija takođe uvode limit od 60 dolara po barelu za rusku naftu koja se transportuje morskim putem. To znači da pored 27 članica EU, ograničenje cijene uvodi još 5 država: SAD, Kanada, Velika Britanija, Japan i Australija.

Očekuje se da će ograničenje cijena stupiti na snagu u ponedjeljak „ili vrlo brzo nakon toga", navodi se u zajedničkom saopštenju. Ograničenje cijena ima za cilj da smanji prihode Rusije od nafte i istovremeno spriječi rast globalnih cijena nafte nakon što 5. decembra stupi na snagu embargo EU na rusku naftu.

Ograničenje cijena kao dopuna embarga na naftu

Prethodno je, poslije dugih pregovora, EU odlučila da cijenu ruske nafte, koja se prodaje trećim zemljama, ograniči na 60 dolara po barelu.

EU time hoće da natjera Rusiju da ubuduće prodaje naftu ispod tržišne cijene. Cijena od oko 57 evra za 159 litara bi tako bila do 9 evra ispod posljednje tržišne cijene za rusku sirovu naftu Ural.

Zemlje koje su najviše uvozile rusku naftu tokom prvih 100 dana od invazije na Ukrajinu.
Zemlje koje su najviše uvozile rusku naftu tokom prvih 100 dana od invazije na Ukrajinu.

Kako bi se moglo reagovati na razvoj tržišta, planovi predviđaju preispitivanje gornje granice cijena svaka dva mjeseca - uvijek bi trebalo da bude najmanje pet odsto ispod prosječne cijene koju utvrđuje Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Ograničenje cijena ima za cilj da dopuni naftni embargo protiv Rusije za koji se EU odlučila u junu. Ovim je, između ostalog, predviđena zabrana kupovine, uvoza ili otpremanja sirove nafte i određenih naftnih derivata iz Rusije u EU. Ograničenja važe od 5. decembra za sirovu naftu, a od 5. februara 2023. za ostale naftne derivate. Međutim, postoje izuzeci, na primjer za Mađarsku.

U cilju sprovođenja ove odluke, trebalo bi regulisati da se ubuduće važne usluge za izvoz ruske nafte mogu pružati - nekažnjeno - samo ako cijena izvezene nafte ne prelazi gornju granicu. Zapadne brodarske kompanije mogle bi da nastave da svojim brodovima transportuju rusku naftu u treće zemlje kao što je Indija. Uredba bi se takođe primjenjavala i na druge važne usluge kao što su osiguranje, tehnička pomoć, usluge finansiranja i posredovanja.

Poljska, Ukrajina i Baltičke države su htjele upola nižu cijenu

Predjsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da će ograničenje cijena „značajno smanjiti" prihode Rusije. Pored toga, to će pomoći da se stabilizuju globalne cijene energije, od čega ćeimati koristi zemlje u razvoju širom svijeta.

Pregovori oko konkretne gornje granice cijene pokazali su se težim nego što se očekivalo. Poljska je, u početku uz podršku baltičkih država, tražila da se odredi gornja granica ispod 30 dolara po barelu i tako ostane na procijenjenim troškovima proizvodnje od 20 do 40 dolara po barelu. To je podržavala i Ukrajina.

Međutim, zemlje poput Grčke i Malte bile su posebno protiv tako niske granice, strahujući da bi, ako je cijena preniska, brodarske kompanije sa sjedištem u njihovim zemljama mogle bankrotirati jer bi Rusija mogla da odbije da prodaje svoju sirovu naftu po veoma niskoj cijeni.

U Briselu je takođe dogovoreno brzo usvajanje devetog paketa novih sankcija protiv Rusije. Prema riječima zvaničnika EU, već za vikend bi o tome trebalo da bude novih razgovora.

Moskva: EU ugrožava svoju energetsku bezbjednost

Prema riječima istaknutog ruskog spoljnog političara i poslanika Dume Leonida Sluzkog, EU ovom odlukom ugrožava svoju energetsku bezbjednost. Osim toga, EU krši i tržišne zakone, kako je reakciju Sluzkog preneijla državna agencija TASS.

„Nisu uveli gornju cijenu, opet su probili dno. I sve to da bi se „zadovoljile ambicije prekookeanskih partnera", rekao je Sluzki, misleći na SAD. „Ali Evropljani odatle ne mogu očekivati nikakvu pomoć" rekao je Sluzki koji je na čelu Komiteta za spoljne poslove u Državnoj Dumi.

DR (ARD)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu