Posebna uloga Srbije u izbjegličkoj krizi | Kiosk | DW | 07.09.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Posebna uloga Srbije u izbjegličkoj krizi

Srbija je dobila posebnu ulogu u izbjegličkoj krizi. To je jedan od razloga zbog kojeg premijer te zemlje Aleksandar Vučić boravi u Berlinu, o čemu, između ostalog, piše njemačka štampa.

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o susretu njemačke kancelarke Angele Merkel i premijera Srbije Aleksandra Vučića u Berlinu. Kancelarka je iznenada pozvala premijera Vučića na sastanak u Berlin. „Zbog toga jer siromašna balkanska zemlja igra posebnu ulogu kada je riječ o izbjegličkoj krizi ova tema je na dnevnom redu sastanka. No Srbija želi razgovarati i o drugoj temi: prijemu u EU. Iz ugla zemalja EU, a prije svega iz njemačkog ugla, Srbija je u međuvremenu najvažnija tranzitna zemlja na tzv. balkanskoj ruti za izbjeglice. Trenutno dnevno u Srbiju dolazi oko 3 000 ljudi, samo u ovoj godini je došlo ukupno više od 100 000 ljudi – samo 500 je podnijelo zahtjev za azil u ovoj siromašnoj zemlji. Ostatak je u roku od dvije sedmice otputovao u pravcu Mađarske. Mađarska vlada ih želi ubuduće spriječiti da uđu u zemlju tako što će poslati policiju i vojsku da patroliraju na granici na kojoj je postavljena žičana ograda. Već sada se zbog toga izbjeglice zadržavaju u Srbiji, tako da već sada kruži prijedlog da se tamo izgradi prihvatilište za izbjeglice. Moguće je da je Angela Merkel iznenadno pozvala Vučića u posjetu da bi razgovarala i o tome. Osim toga tema razgovora bi moglo biti i krijumčarenje preko Mađarske. Ljudi koji vuku konce iz pozadine kada je riječ o krijumčarenju često se nalaze u Srbiji – protiv njih pak, prema Vučićevim navodima, Srbija djeluje „apsolutno odlučno“: do sada je već podneseno 528 prijava, rekao je on. Također sve veći broj Srba napušta zemlju i odlazi u pravcu EU – prije svega u pravcu Njemačke. Premijer Vučić je već ranije javno tražio da Njemačka smanji svoja izdvajanja za izbjeglice: Pomoć (koju izbjeglice dobijaju u Njemačkoj – op. red.) je veća od prosječne zarade u Srbiji i stoga predstavlja podstrek za napuštanje Srbije. Iz srbijanske perspektive gledano u razgovora sa Angelom Merkel mora biti riječi o budućnosti ove balkanske zemlje u EU“, piše Frankurter Rundschau.

Serbien Regierungschef Alexander Vucic

Aleksandar Vučić

List navodi da je njemačka vlada navela uvjet za približavanje Srbije EU, a to je da se Srbija mora pomiriti sa svojom bivšom pokrajinom Kosovom. I nakon postizanja sporazuma o spornim pitanjima između Srbije i Kosova, u kojem je posredovala EU, odnos između ovih susjeda je napet. „Utoliko više Srbija i njen premijer Vučić sada žele biti pozitivan primjer kada je riječ o izbjegličkim pitanjima. Nepravedno je da Srbi vuku imidž iz vremena balkanskih ratova da su šovinistički narod koji mrzi strance: Od početka su izbjeglice bile dobro došle u Srbiju. Stanovništvo se već odavno ponaša kao stanovnici velikih njemačkih gradova, vlasti su činile i čine sve kako bi olakšale njihov boravak. Nedovoljno zbrinjavanje ili brutalni postupci snaga sigurnosti poput onih u Makedoniji ili Mađarskoj su ovdje izostalil a onemogućeni su i protesti desničarskih radikala“, piše Frankfurter Rundschau.

Radne vize za Zapadni Balkan

Frankfurter Allgemeine piše o planovima ministrice rada Njemačke, Andree Nahles, prema kojima bi u narednih pet godina u Njemačku trebalo doći po 20 000 građana Zapadnog Balkana i to zahvaljujući dobijanju radne vize. „Nahles se nada da bi time manje ljudi iz tih zemalja – među njima iz Albanije, Kosova i Srbije – biralo azilantski postupak koji gledano iz pravnog ugla nema izgleda za uspjeh. „To bi bila mogućnost da se prekine kružni tok ulazaka u zemlju i protjerivanja tih ljudi“, rekla je Nahles. Do sada su građani Zapadnog Balkana činili više od 40 posto svih podnositelja zahtjeva za azil iako njihovi zahtjevi skoro bez iznimke bivaju odbijeni, a državne ustanove tim postupcima bivaju time znatno opterećene“, navodi Frankfurter Allgemeine.

Preporuka redakcije

Reklama