1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Poruceni rezultati/ Na izborima za" Dumu" pobijedila Putinova "Jedinstvena Rusija"

8. decembar 2003
https://p.dw.com/p/AQeW

Wladimir Putin morao bi biti zadovoljan demokratijom, koju je sam izdejstvovao. Stranke, koje on manje ili vise kontrolira, sada ce u ruskom drzavnom parlamentu Dumi raspolagati sa dvije trecine glasova. Time je Putin i formalno otvorio put za promjenu Ustava. Ona ce mu omoguciti da se 2008-e po treci put kandidira za predsjednika. Sadasnji Ustav zabranjuje treci predsjednicki mandat. Nakon iskustva sa izborima za Dumu ovog vikenda, reizbor Putina za predsjednika na izborima zakazanim za mart 2004-te puka je formalnost.

Kakvo je to iskustvo i kakve veze izbori u Rusiji imaju sa demokratijom? Kratko receno, skoro nikakve! Pobjednici su se unaprijed znali! U njih se prije svega ubraja Putinova stranka "Jedinstvena Rusija". Politicki sljedbenici Wladimira Putina su tokom izborne kampanje imali na raspolaganju Putinov drzavni aparat i novac. Znao je da je moze racunati sa podrskom mnogobrojnih guvernera i gradonacelnika. Putinovi emisari letjeli su o trosku drzave od jednog do drugog izbornog okruga, od jedne do druhge ruske komune. Propagandna masinerija, pod kontrolom drzave, prije svega Drzavna Televizija favorizirala je kandidate Putinove "Jedinstvene Rusije". Njihovi politicki konkurenti bili su zrtve kleveta i u elektronskim medijima nisu dolazili do rijeci. Posebno su na udaru bili ruski komunisti, koji su izgubili polovinu glasova. Slabljenje Lenjinove partije bilo je ocito strateski cilj Kremlja. Ovom cilju sluzilo je osnivanje stranke Rodinska u prevodu "Domovina " Na celo stranke doveden je Sergej Glasjew, retoricki izuzetno nadaren ekonomista, koji je ranije bio clan Komunisticke partije. Tako je njegovoj novoosnovanoj stranci Domovina uspjelo da, svakako uz nesebicnu potporu Putinovog drzavnog aparata u Kremlju, odmah na pocetku predje izborni prag od 5%. Glasovi, koje je on osvojio, idu na teret komunista.

Slicno je i sa polit-klovnom Wladimirom Zirinovskim. Njegova takozvana Liberalno-demokratska stranka, dakle stranka koja nije ni liberalna ni demokratska, vec nacionalisticka, dobila je isti broj glasova kao i komunisti. Uz to, nijedna od dvije manje liberalne stranke nije uspjela da udje u parlament. Vodji jedne od ovih stranaka pod nazivom Jabloko Grigoriju Jawlinskom biraci su ocito zamjerili sto ga je finansijski potpomagao vlasnik ruskog naftnog koncerna Michail Chodorkowski. Jawlinskom, omiljenom ruskom politicaru Zapada, prijeti da nestane sa politicke scene.

Duma u demokratiji na ruski nacin ili kako je jos nazivaju navodjenoj ruskoj demokratiji, ma kako to cudno zvucalo na Zapadu, ima sporednu ulogu. Nacrte zakona izradjuje aparat predsjednika Putina. Oni su uskladjuju sa predsjednicima klubova poslanika stranaka koje su u sastavu parlamenta Dume, a potom ich izglasavaju parlamentarci. Velike debate, koje su se u Dumi mogle cuti devedesetih, vise ne postoje. Parlament ni u kojem slucaju ne kontrolira rad predsjednickog aparata ili vlade. Naprotiv. Situacija je obrnuta. Sve u svemu. Putin je sa parlamentarnih izbora u Rusiji izasao ojacan. To ide na ustrb civilnog drustva i demokratije. Noc pred izbore, njegov prethodnik Jelzin podigao je glas. Upozorio je Ruse na opasnost od jakog Putina i previse odnazenih stranaka Kremlja, koje bi mogle dospjeti van kontrole. A ko drugi, do Jelcina, pobjednika nad totalitarnim rezimom u Moskvi, moze bolje upozoriti na rizike i opasnosti, koji prijete Rusiji.