Porez na koka-kolu? | Panorama | DW | 07.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Porez na koka-kolu?

Nijemci vole koka-kolu, iako svi znaju da je to prava šećerna bomba i da je zato nezdrava. Slatka pića izazivaju gojaznost, dijabetes i karijes. Postavlja se pitanje da li bi porez na šećer mogao da pomogne.

Koka-kola je oduvijek imala inovativne i dobre reklame kojima je, kao nijedna druga kompanija, decenijama uspijevala da održava pozitivan imidž – pogotovo među mladima. Okusi osjećaj! – glasi jedan je od njenih slogana, a poruka iza toga: Koka-kola će te usrećiti.

Međutim, prema organizaciji potrošača Fudvoč, upravo je obrnut slučaj: redovno konzumiranje slatkih pića čini nas bolesnim. To je samo jedan od rezultata njihovog obimnog izvještaja o koka-koli.

Prekomjerna težina, dijabetes, karijes

Slatka pića očigledno podstiču gojaznost, dijabetes tipa 2 i bolesti zuba kao što je karijes. Osim toga, ta pića nose povećani rizik od srčanih oboljenja, gihta ili takozvane masne jetre. Sve to što je Fudvoč objavio nije posebno iznenađujuće ili novo. I Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je odavno skrenula pažnju na štetnost šećera i slatkih pića i preporučuje maksimalno 25 grama šećera dnevno. Ta količina je prekoračena već samo jednom čašom koka-kole (250ml) koja sadrži 26 grama ili devet kockica šećera.

Slatka pića su naročito problematična jer sadrže samo kalorije, bez ikakvih hranljivih materija. Dakle, ona ne zasićuju i mogu se konzumirati cijeli dan. Zato Fudvoč, SZO i razna udruženja ljekara i stručnjaka već neko vrijeme zahtijevaju da se uvede porez na šećer.

Slatka pića bi trebalo da podliježu posebnom porezu od najmanje 20 odsto prodajne cijene – preporučuje SZO. U Francuskoj, Mađarskoj, Finskoj i Meksiku već postoje posebni porezi za slatka pića. Velika Britanija ove nedjelje takođe kreće sa porezom – oko 20 centi po litru za sve napitke koje sadrže više od pet grama šećera na sto mililitara.

Ova mjera je imala uticaja i prije nego što je stupila na snagu: Koka-kola je već smanjila sadržaj šećera u fanti i sprajtu u Velikoj Britaniji. Jedna portparolka kompanije je navela da se Koka-kola, zajedno sa drugim proizvođačima pića, obavezala da u EU do 2020. u svojim bezalkoholnim pićima smanji količinu šećera u prosjeku za deset odsto. I drugi proizvođači u Velikoj Britaniji, Britvic, Lidl i Tesco već su smanjili sadržaj šećera svojih pića. Nestle Grupa ima za cilj da smanji sadržaj šećera u tri svoja osvježavajuća pića i to na manje od pet grama na 100 mililitara.

Santa Claus Coca Cola 125 Anniversary (picture alliance/dpa/Coca Cola Company)

Slatke reklame su veliki problem

Neizvjestan efekat poreza

Porez primorava kompanije da brzo reaguju. Međutim, još uvijek nije adekvatno istražen efekat takvih poreza na ishranu i zdravlje ljudi. Prodaja slatkih pića je pala nakon uvođenja poreza, na primjer, u Meksiku i Mađarskoj. Međutim, nejasno je šta ljudi piju umjesto toga i da li se na kraju zaista zdravije hrane.

Koka-kola ne vidi vezu između slatkih napitaka i nezdravog povećanje težine: „Gojaznost je kompleksan fenomen. Jednostavni odgovori su primamljivi, ali oni ne rješavaju problem. Višak kilograma ne možete skinuti porezima", kaže Patrik Kamerer iz uprave Koka-kole u Njemačkoj.

Međutim, da bi takav porez u Njemačkoj itekako mogao da ima snažan efekat, pokazuje raširenost slatkih napitaka – oni čine čak 64,8 odsto obima prodaje Koka-kole, piše Fudvoč, pozivajući se na informacije te kompanije. Koka-kola je u Njemačkoj, kao i širom svijeta, vodeća firma na tržištu bezalkoholnih pića. Sa 3,6 milijardi litara godišnje, Koka-kola je u Njemačkoj prodala skoro tri puta više napitaka  od druge firme na rang-listi.

Porez na šećer u Njemačkoj?

Međutim, politika je skeptična u pogledu poreza na šećer u Njemačkoj. „Mi radimo na zdravoj ishrani u okviru cjelokupne strategije", navodi se u Ministarstvu poljoprivrede i „pojedinačne sirovine ne bi trebalo da budu u fokusu".

Ni u koalicionom sporazumu to nije mnogo konkretnije formulisano: do kraja 2018. godine bi trebalo da bude izrađen koncept „Nacionalne strategiju za smanjenje šećera, masti i soli u gotovim proizvodima" – i to sa svim akterima, uključujući i prehrambenu industriju. A jasno je da industrija nije oduševljena da joj se oporezuju proizvodi koji tako dobro idu, kao slatkiši u tečnom i čvrstom stanju. I većina stanovništva se suprotstavlja takvom porezu: 49 odsto anketiranih je protiv, dok je 44 odsto za uvođenje poreza.

Deutschland Foodwatch Pressekonferenz zum Coca-Cola Report (DW/B. Knight)

Ovoliko šećera ima u ovim flašama

Nova ministarka poljoprivrede Julija Klekner ne želi da uvede čak ni oznake količine šećera, masnoća i soli na proizvodima – takozvani semafor – koji već godinama zahtijevaju zaštitnici potrošača. „To može da zbuni potrošače", kaže ona, i daje primjer svježe cijeđenog soka od narandže, koji bi zbog šećera koji sadrži trebalo da dobije crvenu etiketu. S druge strane, neki sok lajt bi imao zeleno svjetlo semafora. „Da li je prirodni proizvod stvarno nezdraviji?", pita Klekner.

Ipak, prema koalicionom sporazumu, trebalo bi da postoji „razumljivo i uporedivo označavanje hrane", ali ne u prostim kategorijama zdrav ili nezdrav. Umjesto toga, nova vlada razmišlja o proširenoj i transparentnoj tabeli sastava namirnica, koje već postoje. Taj model će biti razvijen u saradnji sa zaštitnicima potrošača i naravno – sa prehrambenom industrijom.

dr (ts, dpa, foodwatch)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije