Populističke piruete: novi ton u izbjegličkoj politici

Najprije su austrijski premijer Sebastijan Kurc (Kurz) i bavarski premijer Markus Zeder (Soeder) u Lincu demonstrativno pokazali svoju bliskost. Ta predstava političkih prijatelja i zajednička sjednica vlada ima jednu jedinu svrhu: njih dvojica žele da istaknu svoju ambiciju da određuju pravila igre migrantske politike. To im uspijeva jer Austrija od 1. jula preuzima predsjedavanje Evropskoj uniji pa može bitno uticati na agendu i kreiranje te teme u javnosti.

Osigurati granice i vratiti izbeglice

Kurc najprije uhvati sa državničku intonaciju kada objašnjava svoje ciljeve: „Želimo da budemo graditelji mostova unutar Evropske unije, kako bismo pitanje migranata najzad riješili ili u njemu makar postigli značajan napredak", kaže lider Austrijske narodne partije. Ipak, njemu su manje važni mostovi od bodljikave žice, pošto navodi da mu je najvažniji zadatak – obezbjeđenje spoljnih granica. Evropljani nisu nejedinstveni kada je o tome reč, ali dobar broj njih tražio je izgovore kada je to trebalo podržati novcem ili osobljem.

Ipak, ne radi se samo o žici i graničarima. Kurc želi da podigne izbjegličke kampove u Sjevernoj Africi i na drugim mjestima izvan teritorije Evropske unije: „Ukoliko ne bude volje za to, (…) moraćemo da porazmislimo kako da realizujemo takve projekte sa pojedinačnim državama". Kurc je spomenuo danskog premijera Rasmusena koji je još početkom juna izjavio da Danska, zajedno sa Njemačkom, Austrijom i Holandijom, razgovara s nekim zemljama koje su spremne da podignu izbjegličke, sabirne kampove.

Albanskim medijima Rasmusen je rekao: „Iskreno rečeno, to bi bile zemlje koje nisu na listi omiljenih ciljeva migranata i krijumčara ljudi". To bi mogao da bude cinični signal da se radi o Albaniji. Vlada u Beču već neko vrijeme pregovara sa Tiranom , ali i sa vladama u Makedoniji i Srbiji o mogućem podizanju takvog izbjegličkog kampa. Albanski ministar unutrašnjih poslova je danas (21.6.) u posjeti svom njemačkom kolegi Horstu Zehoferu. Tirana želi i protivuslugu – početak pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji. Zehofer to ne može ponuditi.

Austrija kao bavarsko oružje protiv Merkelove

„Imamo zajednički interes, da u Evropi dovedemo do promjene i preokreta u izbjegličkoj politici", najavio je bavarski premijer Markus Zeder zahtjev za promjenom kursa. Po svemu sudeći, cilj je da se odbijeni potražioci azila smeste negdje izvan Evropske unije. Osim toga, izbjeglice bi trebalo zaustavljati prije ulaska u Evropsku uniju i smjestiti ih u za to predviđene kampove.

„Smatram da je ideja uvođenja zaštitne zone u Africi ključni zadatak", rekao je Bavarac. U krajnjem slučaju on bi zaključivao i bilateralne sporazume. Za sada se Zeder nije izjasnio s kojim bi zemljama bili potpisani takvi sporazumi. Tunis i Maroko do sada to odbijaju bojeći se unutrašnje destabilizacije. Ostaje Libija, koja je zbog teške situacije s ljudskim pravima do sada za EU bila tabu. Zeder se u Lincu o tome nije izjašnjavao.

Međutim, on se unaprijed okitio svojim uticajem i doprinosom za uspjeh samita o izbjegličkoj politici koji se održava u nedjelju (24.6.) u Briselu: „Vjerujem da užurbanost koja je sada uočljiva (…) uzrok ima u odlučnosti Bavarske". Zeder je do te mjere izvršio pritisak na Angelu Merkel da ona sada u dijelovima zajedničke migracione politike mora isposlovati rješenja. Ne zna se da li će joj to poći za rukom, jer primjer Bavarske, Austrije, Italije i Danske pokazuje koliko je u međuvremenu postao dominantan nacionalni interes.

Sastanak populista u Rimu

Zamjenik austrijskog premijera, desni populista Hajnc-Kristijan Štrahe i italijanski ministar unutrašnjih poslova, političar Sjeverne lige Mateo Salvini, u srijedu (20.6.) su nastupili u Rimu skoro kao ljubavni par. Selfiji kod Fontane di Trevi, zaklinjanje u dugogodišnje prijateljstvo između partija. Tu je bio i Štraheov partijski kolega, austrijski ministar unutrašnjih poslova Herbert Kikl. On je za smrt 800 izbjeglica koji su se od početka godine udavili u Sredozemlju optužio krijumčare, ali i ljude koji glumeći dobrotu pozivaju izbjeglice. Kikl želi osnivanje „saveza voljnih" kako bi se zaustavila ilegalna migracija. Kikl više nije upotrebio izraz „osovina". Očito je njegova Slobodarska partija Austrije uvidjela da je taj izraz previše istorijski kontaminiran fašizmom.

Njegov partijski kolega Štrahe još je zahtjevniji. Njegov uzor u ophođenju prema neželjenim izbjeglicama je Australija. On želi promjenu paradigme u Evropi. Zahtjev da se nenastanjena ostrva pretvore u izbjegličke kampove prisutan je među tvrdolinijašima već neko vrijeme. Ideja nije ostvarena zbog humanitarnih pravila, ali i zbog nedostatka takvih ostrva. Eksterni kampovi u Africi vjerovatno bi bili najbliži takvoj ideji. Umjesto solidarnosti sa izbjeglicama, ta dvojica Austrijanaca traže „solidarnost sa sopstvenim narodom".

Salvini kao kolovođa populista

Italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini posljednjih dana preuzeo je populistički primat ne ustručavajući se ni od politike progona manjina. Prijetio je uvođenjem registra za Rome i deportacijom svih Roma koji nemaju italijansko državljanstvo. To bi po zakonima Evropske unije bilo protivzakonito. Zbog toga je Salvini već došao u sukob s premijerom Konteom. Međutim, Salvini trenutno uživa popularnost dobrog dijela italijanskih birača i ne ustručava se da upotrebi ekstremne desničarske parole.

On se zalaže za to da potražioci azila svoje zahtjeve postave u „predvorju Evrope". Osim toga, zalaže se za uvođenje nekih mjera u Africi, inače Evropi po njemu prijeti „seoba biblijskih razmjera". Nije precizirao o kakvim se mjerama radi. Salvini odlazi u Libiju već naredne nedjelje. Tamo će sa šefom libijske vlade Al Sarajem, koji kontroliše samo dio libijske teritorije, razgovarati o isporukama oružja i o mogućnostima podizanja izbjegličkog kampa. Italijanski ministar unutrašnjih poslova rado ističe „istorijski momenat, jer Evropa ima šansu da se promijeni", ali i naglašava da želi odbraniti interese Italije. A to znači da neće da njegova zemlja bude „izbjeglički kamp Evrope" zadužen za sve došljake.

Nije jasno na koji način se to može uskladiti sa namjerom bavarske i Austrije da izbjeglice vrate u Italiju ako su došle tim putem.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android