Poplave uništile ribnjake

Uzgajivači traže pomoć države. Još se nisu oporavili od šteta od prošle zime a došle su nove. Poplave su izazvale velike štete na ribnjacima na Neretvi poznatim po uzgoju pastrmke. Jedanaest ribogojilišta na Neretvi predstavljaju polovinu ukupnog uzgoja pastrmke u Bosni i Hercegovini.

Tone smeća, najvjerovatnije sa divljih deponija otpada zatrpala su ribogojilišta i izazvala pomor ribe i riblje mlađi. „Za 25 godina mog rada u ribarstvu, ovo nikad nisam vidio. Obišao sam čitav tok i jezera više nisu bila jezera, nego se sve pretvorilo u vodenu stihiju koja je nosila sve pred sobom. Naša ribogojilišta su bila kao neke brane sa ogromnom količinom otpada i svega što je ta vodena stihija nosila, tako da je pomjerala i lomila kaveze i usidrena ribogojilišta. Prirodni mrijest ribe pogotovo endemi sliva rijeke Neretve kao što su mekousna pastrmka i glavatica su u pripremi i dijelom u mrijestu, a potočna pastrmka je već završila mrijest. Prema tome u toj vodenoj stihiji mislim da je sve uništeno“, ističe predsjednik Grupacije akva i marikulture BiH Dževad Handžar.

Ugrožen izvoz na tržište EU

Riba se prodaje uglavnom na domaćem tržištu, a u 2008. godini dobiven je i izvozni broj za EU. „Mi sad ne možemo ni izvoziti ribu. Trebali bi poštivati i predugovore i ugovore koje imamo, a zaustavljeni smo u tom velikom poslu. Imamo i direktne i indirektne štete. Svi koji su se oglasili iz vlasti sad „peru“ ruke od ove situacije. Mi punimo budžete ove države, fondove, plaćamo sve poreze koje imamo pa vrijeme je da se sad država pomogne i ribogojilištima jer ako se šteta ne namiri odgovorno vam tvrdim da smo propali“, rekaao je Handžar.

Veliki problem su i divlja odlagališta otpada

Divlja odlagališta otpada jedan su od glavih zagađivača rijeke Nertve i jezera, kaže Ante Milićević, uzgajivač ribe i dodaje: „Nekada na obalama Neretve i jezera nije bilo papira. Prođite sada ovim putem i vidjet ćete na tone otpada i divljih deponija, što nikako ne ide na dobrobit ovog stanovništva! Nakon poplava je nastao novi problem kada su ogromne količine otpada Neretvom doplutale do ribogojilišta. Zbog nelegalnih deponija smeća koje se nalazi uzvodno od HE Mostar, sem životne sredine, ugroženi su i ribnjaci“ govori Milićević.

Nakon ovoga, mnogi bh. uzgajivači ribe na jezerima i rijeci Neretvi koji izvoze ribu u EU ne znaju kako dalje. „Nikada ovako nije bilo. Mislim da je problem u nefunkcionisanju upravljanja rijekom Neretvom i jezerima!“ kaže Dževad Handžar.

Prema riječima vlasnika ribnjaka, do sada su održavani brojni sastanci sa predstavnicima nadležnih institucija. No, bez uspjeha. Vlasnik jednog od ribnjaka na Neretvi Adis Mekić, govori kako će najvjerovatnije biti primoran zatvoriti svoje ribogojilište. „Iz godine u godinu ponavlja se slična situacija. Najbolje je da zatvorimo ribnjake, jer ovako ne možemo funkcionisati. Konstantno nam stižu razna obećanja, ali nikada ne budu ispunjena“ priča Mekić.

Štete su ogromne

Iz Vlade HNK tvrde da vasnici ribnjaka trebaju dobiti odštetu. „Hoće li i kako Elektroprivreda BiH naći načina da obešteti te ljude i sve one pogođene poplavama? Hoće li kantonalne vlade ili Vlada Federacije BiH, nakon što se utvrde iznosi nastalih šteta, priskočiti u pomoć ovim ljudima – to ćemo ostaviti za vrijeme koje je pred nama, jer još nemamo procjenjene štete“ ističe portparol kantonalne vlade Pero Pavlović. Iako se štete tek procjenjuju, uzgajivači ribe kažu da su višemilionske. Čeka se i na reakcije Federalne vlade.

Ribogojilišta na Neretvi tokom protekle godine platila su više od tri miliona maraka raznih poreza te je tako sada vrijeme da država pomogne ribogojilištima, kažu vlasnici ribnjaka u Hercegovini. Vrhunska kvaliteta neretvanske pastrmke znači i sigurno inostrano trište. No, s ovakvim problemima izvoz je ozbiljno ugrožen.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednica: Belma Fazlagiä-Šestić