Pooštrava li Brisel sankcije Rusiji?

Ovog ponedjeljka (8.9.2014.), tako se nada predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy, iz glavnih gradova zemalja članica EU će stići jasno i glasno "Da!" novom pooštravanju sankcija Rusiji. Još u petak uveče (5.9.2014.) su ambasadori zemalja članica, nakon teških pregovora, dogovorili novi katalog kaznenih mjera. Dogovorene mjere mogu stupiti na snagu tek kada na njih pristanu sve vlade zemalja članica. A to bi najkasnije trebalo da se desi ove večeri.

Van Rompuy je međutim za flamansku televiziju izjavio da bi Evropska unija ove sankcije, koje su u vezi sa događajima u istočnoj Ukrajini, mogla povući. "Mi smo spremni da povučemo sankcije, ukoliko zaista dođe do trajnog popuštanja napetosti i ako počnu istinski mirovni pregovori", rekao je van Rompuy. Pri tome je prvi korak ka tome primirje, koje je postignuto u protekli petak.

Šefica diplomatije EU Ashton je u petak izjavila da je za istinsko popuštanje napetosti neophodno povlačenje ruskih snaga, koje ilegalno djeluju u Ukrajini, ali i efikasna kontrola rusko-ukrajinske granice.

Novim kaznenim mjerama Evropska unija želi da ruskim preduzećima još više ograniči pristup evropskom tržištu kapitala. Nakon velikih banaka sada bi veliki naftni koncerni trebali biti na meti sankcija. Pored toga bi se trebala proširiti lista civilnih dobara, koja mogu biti korištena u vojne svrhe. Roba sa te proširene liste više se ne bi smjela izvoziti u Rusiju.

Čak su i dosadašnje sankcije, ubijeđen je Herman van Rompuy, pokazale učinak. "Ruska privreda je snažno pogođena sankcijama, nalazi se u recesiji - prije svega zbog sankcija", smatra on.

Proruski separatisti traže autonomiju

Proruski separatisti u istočnoj Ukrajini žele, nakon proglašenja primirja, putem pregovora ostvariti autonomiju. Kontaktna grupa želi naredne sedmice da raspravlja o statusu ustaničkih teritorija, izjavio je u nedjelju "šef vlade" samoproglašene Republike Donjeck Aleksander Saharčenko ruskom radiju "Kommersant FM". No, uprkos proglašenja primirja, borbe su u nekoliko ukrajinskih gradova ipak nastavljene.

Na sastanku Kontaktne grupe raspravljaće se o "specijalnom statusu" ustaničkih oblasti, rekao je Saharčenko. "Ukoliko to ne bude prihvaćeno, onda protokol sporazuma dogovorenog u Minsku neće više vrijediti." Saharčenko je dodao i da sporazumu želi dodati još jedan elemenat . "To je hitno priznanje naše nezavisnosti, jer kada budemo nezavisni onda će Rusija biti naš važan partner", zaključio je Saharčenko.

U bjeloruskom glavnom gradu Minsku su u petak predstavnici Rusije, Ukrajine, ukrajinskih ustanika i OSCE-a potpisali sporazum. Tzv. Kontaktna grupa za Ukrajinu dogovorila je primirje, razmjenu zarobljenika i isporuku humanitarne pomoći.

Uprkos primirja, došlo je do novih sukoba. Proruski separatisti su u Mariupolu i Donjecku napali ukrajinske trupe, saopšteno je u Kijevu. Gradska uprava Mariupola je saopštila da su ustanici u noći sa subote na nedjelju napali jedan kontrolni punkt na istočnom rubu grada. Tom prilikom ubijena je jedna žena a troje ljudi je povrijeđeno. Potpuno je razorena jedna benzinska pumpa.

U nedjelju se i u blizini aerodroma u Donjecku mogla čuti artiljerijska vatra. Jedan portparol ukrajinske vojske je izjavio kako kako je na području Luganska primjećen ruski vojni konvoj sa vojnim naoružanjem i oklopnim vozilima, između ostalog tenkovima tipa T-72 i protuvazdušnim raketama tipa Strela i Witias.

Uprkos novih borbi, ukrajinski šef diplomatije Pavlo Klimkin rekao je da se radi samo o kršenju ali ne i o istinskom prekidu primirja.