Ponašanje Hrvatske neprihvatljivo za EU

Evropska Unija je povela disciplinski proces protiv Hrvatske. Frankfurter Rundschau o tome piše: "Ni tri mjeseca Hrvatska nije član EU a već joj prijete sankcije. S pravom. Da ne bi morala isporučiti visoku zvjerku, čovjeka koji je osnovao Hrvatsku tajnu službu i koji je u vrijeme komunista i Jugoslavije najvjerovatnije dao naredbu za ubistvo hrvatskog emigranta u Njemačkoj, Parlament u Zagrebu je tri dana pred učlanjenje donio nezakonit akt promjene zakona, čime je dijelom stavio van zakona Evropski nalog o hapšenju i izručivanju osumnjičenih. Uprkos prijetnji i opomenama iz Brisela, hrvatski premijer Milanović šturo je istrajao na nepromijenjenim pozicijama. Cijela Hrvatska odmahuje glavom kada su u pitanju potezi nespretnog premijera. Pokušaj da se Hrvatska profilira kao snažan igrač među novopečenim malim članicama EU, nije mogao propasti na dramatičniji način", piše Frankfurter Rundschau.

Sächsische Zeitung iz Drezdena dodaje: "Druge zemlje su se mogle pozvati na presedan, kako bi zaštitile nacionalne interese. Ali ako hrvatski premijer Milanović smatra da se prema Hrvatskoj ne može odnositi kao prema krpi za čišćenje, onda on ima čudno shvaranje smisla i postojanja EU."

Märkische Oderzeitung zaključuje: "Neke od novih članica EU teško shvataju da je klub u koji su se učlanile više od zlatnog magarca. Neprihvatljivo je da Hrvatska posebnim zakonom spriječi isporučenje osobe koja je u drugoj zemlji EU pod sumnjom da je počinila zločin, odnosno da je bila nalogodavac ubistva. Još uvijek se pred Sudom u Hagu dešava da se bivše vođe, optužene za zločine, posmatraju kao heroji i čija je zaštita pitanje nacionalnog ponosa i časti."

Umro njemački "papa literature"

"Papa literature", "Život kao iz romana stoljeća" su samo neki naslovi u novinama nakon smrti pisca, publiciste i kralja književne kritike u Njemačkoj Marcela Reicha-Ranickog.

"Njemačka je izgubila svog najvažnijeg mislioca. Papa literature zauvijek je zatvorio oči. Kada su nacisti 1938 natjerali 18-ogodišnjeg Marcela Reicha-Ranickog da sa ostalim Jevrejima dođe na željezničku stanicu kako bi bio deportiran u Varšavski geto, on je u cijelom tom metežu i vriscima očajnika utonuo u svijet knjige koju je čitao. Kao da je znao da će ga literatura zaštititi od cijelog zla, kojem je bio izložen.

Nakon rata Marcel Reich-Ranicki se uzdignuo u najvažnijeg njemačkog kritičara u papu literature. Na TV-u je on bio čovjek koji je otvoreno i jasno govorio o svemu i to spektakularnom oštrinom jezika. Bio je poštovan i cijenjen, a neki su ga se i bojali. Literaturu je shvatao ozbiljno, vagao je svaku riječ, svaku promjenu ritma i jezika. Pisanje knjiga za njega nije bio posao u svijetu mašte, nego odmjeravanje stvarnosti, ali i budućnosti. Za njega književnost nije bila šuplja priča već egzaktna nauka. Laboratorija u kojij se važe život i stvarnost. Samtrao je i da se literatura mora uzeti ozbiljno bez da se izgubi volja za čitanjem. Nedostajaće nam njegov temperament, njegov duh, njegov bijes i njegova nježnost", piše najtiražniji njemački list Bild.

Neue Osnabrücker Zeitung o preminulom Marcelu Reichu-Ranickom piše: "Nacistički izvršioci dodijelili su mu kao i milionima drugih ulogu žrtve, a on se uzdigao u predstavnika zemlje počinioca zločina. On nije samo preživio rat, teror i izolaciju, on je to i prebolio i prevazišao. Literatura, jezik i kritika nisu za njega bili samo književne fabrike već i domovina koju je pronašao u književnosti. U njoj se on osjećao spašenim", piše Neue Osnabrücker Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Faruk Šabanović