Pomoćnik konobara na kruzeru s dvije fakultetske diplome | Politika | DW | 03.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Pomoćnik konobara na kruzeru s dvije fakultetske diplome

Novo istraživanje: Čak 70 odsto mladih razmišlja da ode iz Crne Gore a 14 posto aktivno radi na tome. DW donosi razgovor sa dvoje ljudi koji su odlučili da napuste Crnu Goru jer smatraju da u njoj nemaju perspektivu.

Miloš Krivokapić iz Herceg Novog (na naslovnoj fotografiji) posjeduje dvije fakultetske diplome. Završio je politikologiju i menadžment na državnom Univerzitetu Crne Gore. Ipak, trenutno nema posao pa uskoro ide da radi na kruzeru kompanije Royal Caribbean kao pomoćnik konobara.

„To je opcija koja se nudi na početku. Radi se prosječno 10 sati svaki dan, tokom sedam mjeseci boravka na kruzeru, ali može iz dva dijela, šest sati ujutro plus četiri sata popodne. Plaćena mi je hrana a primaću najmanje tri puta više nego što bi u Crnoj Gori zaradio u svojoj struci. Ono što je još važnije - nakon par godina rada, ako se pokažeš, možeš da napreduješ i da dođeš do pozicije supervizora, gdje je plata nekoliko hiljada eura", kaže Krivokapić.

Istraživanje britanske Vestminsterske fondacije, kancelarije u Podgorici, objavljeno prošle sedmice, pokazalo je da čak 70 odsto mladih razmišlja da ode iz Crne Gore. 14 posto već preduzima korake da to uradi.

Branka Ćalasan iz Bara je studiarala psihologiju. Predaje psihologuju u školi, ali je i sistemski porodični terapeut. No i pored svih tih kvalifikacija, ni za nju nema stalnog posla u Crnoj Gori. I ona ozbiljno razmišlja da ode iz zemlje i aktivno radi na tome.

Crnu Goru godinama unazad napuštaju stručnjaci a najslikoviti je primjer ljekara, kojih je otišlo 150, što je za zemlju od 600 hiljada stanovnika veliki broj.

Montenegro Flughafen in Tivat (DW/R. Krackovic)

Sve više mladih Crnogoraca odlazi u inostranstvo. Sada pak odlaze mladi i obrazovani kadrovi

Odlaze zbog nepotizma i veza

Krivokapić za DW kaže da je odlučio da ode iz Crne Gore i potraži posao u inostranstvu jer je „ovdje izgubljena nada".

„Institucije su zarobljene i okrenute uskim interesima elite. U inostranstvu postoji mogućnost slobode izbora i šansa da se takmičite na tržištu, dok u Crnoj Gori postoji „rođačka ekonomija", gdje sve konce u društvu vuče vladajuća partija", tvrdi Krivokapić.

Promijenio je nekoliko poslova u privatnim kompanijama ali tvrdi da nije mogao da nađe stalno zaposlenje u svojoj struci jer se u Crnoj Gori, čak i u privatnom sektoru, ljudi zapošljavaju po sistemu „usluga za uslugu".

„Do posla se ovdje isključivo dolazi preko partijskih, rođačkih ili kumovskih veza ili tako što nekome učinite neku uslugu, pa vam on u svojoj firmi zaposli nekog iz familije. Dakle, tu nema tržišnih odnosa, gdje se gledaju produktivnost i efikasnost, nego su na djelu neki potpuno drugi parametri", smatra Krivokapić.

I istraživanje Vestminsterske fondacije pokazalo je porazan podatak da bi svaka treća mlada osoba u Crnoj Gori glasala iz koristi, odnosno za partiju sa čijom se politikom ne slaže, samo ako bi tako dobila posao. I to pokazuje dubinu problema nezaposlenosti mladih. Podaci Eurostata iz juna ove godine pokazuju da ona u Crnoj Gori iznosi 27,5 posto, što je mnogo više od ukupne stope nezaposlenosti, koja je oko 15 procenata.

Vlada je posljednjih godina počela da ulaže velike pare kako bi stimulisala mlade da pokrenu sopstveni biznis ali Ćalasan smatra da se država, generalno, neodgovorno ponaša prema problemu odliva mladih i stručnjaka u inostranstvo.

„Vlada jedan sistem nepotizma u kojem ako nemate osobu koju možete pozvati za nešto, ne možete ništa ni uspjeti. Ovdje je ljudsko dostojanstvo ugroženo i povjerenje u institucije izgubljeno pa i kriza mora da se rešava sistemski", smatra Ćalasan.

Montenegro Flughafen in Tivat (DW/R. Krackovic)

„Ako ste djeca tranzicionih gubitnika, nemate šta da tražite u ovoj zemlji", smatra Krivokapić.

Idu i jer država ne priznaje njihove kompetencije

Ona je godinama radila u barskoj Gimnaziji ali to je bilo periodično i nije uspjela da dobije stalno zaposlenje. S druge strane, njen problem je i što u Crnoj Gori privatna psihološka praksa nije prepoznata kao posebna profesija.

„U sistemu to nije uređeno pa sam na više nivoa dobila poruku da to ovoj državi nije potrebno. Imam kompetencije ali ne vidim prostor gdje bih mogla da iskoristim svoje potencijale", kaže Ćalasan.

Zato je bila prinuđena da sebi „izmisli" posao pa je osnovala nevladinu organizaciju koja se zove ,,Portret", i koja se bavi psihološkim istraživanjem, edukacijom i savjetovanjem. Organizacija postoji šest godina.

To nije dugoročno rješenje pa već godinama cijela njena porodica razmišlja da ode iz Crne Gore.

Montenegro Branka Calasan DW Interviewpartnerin (Privat)

Branka Ćalasan

„Moj muž je akademski slikar i ima specifično zanimanje kao ja, tako da nama treba mnogo veće tržište da bi mogli da radimo. Ne vidimo perspektivu za sebe u Crnoj Gori. Ne mogu reći da smo nešto već pronašli u inostranstvu ali aktivno radimo na tome i imamo nekoliko opcija", priča Ćalasan.

Zaradiće mnogo više

Jedan od glavnih razloga za odlazak na rad u inostranstvo je, naravno, mnogo bolja plata. Prosječna zarada u Crnoj Gori sporo raste i trenutno je na 517 eura pa je raditi na kruzeru isplativije.

„Tamo gdje odem biću znatno plaćeniji nego ovdje. Upoznaću nove ljude i vidjeti svijet, tako da alternativa, koja mi se nudi u Crnoj Gori, nije ni približno dobra", kaže Krivokapić.

I Krivokapić i Ćalasan se slažu da je ovo problem ne samo Crne Gore već i regiona.

„Dolazi do egzodusa mladih. Prije 50 godina ljudi su odavde odlazili u Njemačku ali to su bile većinom zanatlije ili fizički radnici. Danas odlaze visokoobrazovani kadrovi, tako da dolazi do tektonskih promjena na tržištu regiona. Nekada su ti radnici slali devizne doznake svojih porodicama a danas odlaze čitave porodice, tako da će poreski sistemi ovih naših zemalja sve više ostajati bez novca", tvrdi Krivokapić.

Global Ideas Kreuzfahrtschiffe Karibikinsel Cozumel (C. Roman)

Mnogi mladi Crnogorci, poput Miloša Krivokapića, svoju šansu, uprkos svojim stručnim kvalifikacijama, vide u lošijim poslovima, koji im pak donose više novca i bolje šanse za napredovanje

(Ne) ostajte ovdje

Njemu nije žao što će napustiti domovinu jer kaže da je domovina tamo gdje vam je dobro.

„U društvima koja su otvorenija i liberalnija postoji više šansi za napredak nego ovdje", jasan je mladić iz Herceg Novog.

I Ćalasan misli da neće zažaliti ako ode jer se već jednom vratila u Crnu Goru iz Srbije, gdje je živjela 10 godina. Drugi put teško će se odlučiti na takav korak ali žali za nečim drugim.

„Nekad se pitam: kako me ova država ne iskoristi jer želim da radim i imam kompetencije. Pitam se da li je moguće da takvi ljudi ostanu bez mogućnosti da razviju svoje potencijale a mnogo ih je, ja ih vidim i u svom okruženju", kaže Ćalasan.

Krivokapić poručuje svim mladim ljudima, koji ne vide perspektivu u Crnoj Gori, da pokušaju prodati svoje znanje napolju.

„Ako ste djeca tranzicionih gubitnika, nemate šta da tražite u ovoj zemlji. Nemojte svojim bivstvovanjem ovdje da hranite one koji vas faktički ubijaju", savjetuje Krivokapić.

S druge strane, Ćalasan ne želi da šalje poruku drugima da bježe iz Crne Gore. Tvrdi da se ne treba prepustiti beznađu i da svi treba da rade i da nešto pokušaju, bez obzira na okolnosti. Zato poručuje svima, pa i sebi, da nikad ne treba odustajati.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije