1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Migranti u kampu u BiH, koji finansira humanitarna organicacija Stelp iz Stuttgarta
Migranti u kampu u BiH, koji finansira humanitarna organicacija Stelp iz StuttgartaFoto: Serkan Eren/Stelp e.V.

Humanitarna pomoć ili krijumčarenje ljudi?

27. oktobar 2022

Pomagači ljudima koji bježe dovode izbjeglice u Njemačku bez ikakve finansijske naknade. U mnogim zemljama EU to se smatra organiziranim krijumčarenjem ljudi, što može rezultirati dugim zatvorskim kaznama.

https://p.dw.com/p/4IhEs

Prošle sedmice je grupa pomagača u bijegu krenula u Bosnu i Hercegovinu, na put dug 1.400 kilometara - kako bi dovela jednu šestočlanu porodicu u Njemačku. Morali su preći četiri dobro čuvane granice. A to je veliki rizik. Ako ih uhvate, mogli bi biti osuđeni na kaznu do 10 godina zatvora.

Politički TV-magazin ARD-a „Report Mainz" uspio je djelimično dokumentirati ovu akciju. Zašto pomagači u bijegu rizikuju svoju slobodu kako bi omogućili drugima da žive u slobodi? "Mi to radimo iz uvjerenja. Vjerujemo u slobodu kretanja za sve. Vjerujemo u ljudska prava. I smatramo da su ona strukturalno prekršena na vanjskim granicama EU", objašnjava Sophie u intervjuu za TV-magazin „Report Mainz". Ona ne želi da kaže svoje pravo ime.

Ovaj put jedna kurdska porodica sa sjevera Iraka treba biti dovedena iz Bosne i Hercegovine u Njemačku. Prije šest godina porodica je preko Turske stigla u Grčku, kako bi pobjegla od siromaštva i nasilja. Djeca su trebala imati bolji život, ali ispalo je drugačije, kaže majka. Nekoliko godina porodica je bila zarobljena u kampovima na grčkom ostrvu Lezbos. Majka Hana opisuje ponižavajuće uslove u izbjegličkom kampu Moria a kasnije u Kara Tepeu: "Danonoćno je bilo tuča i svađa. Bili smo i bez hrane i bez pomoći, nismo imali ništa. Nakon šest godina bila sam potpuno iscrpljena", kaže Hana. Dodaje i kako njena djeca nisu mogla ići u školu, da im otac nije mogao naći posao i da skoro pa nisu imali novaca. Kako bi izbjegli nedostatak perspektive u Grčkoj, odlučili su krenuti dalje. Iz Atine smo Balkanskom rutom otišli do Sarajeva.

Kršenja zakona na evropskim vanjskim granicama

Priča o kurdskoj porodici nije izolovan slučaj, potvrđuje advokat i politolog Maksimilijan Pichl sa Univerziteta u Kaselu. On se godinama bavi kršenjem zakona na vanjskim granicama EU: "Mnogi ljudi, koji su se zaglavili na Balkanskoj ruti, bili su godinama u Grčkoj. Za njih nije bilo političkog ili pravnog rješenja. Mnogi se sada sele od tamo, jer ne vide perspektivu." Prema navodima Pichla, EU je trebalo da preuzme odgovornost za te ljude u skladu sa svojim pravno-zakonskim  normama kako bi se pronašlo rješenje. Sada drugi preuzimaju taj zadatak i postaju aktivni.

Balkanska ruta
Balkanska ruta

Pomagači u bijegu pokupili su Hanu i njenu porodicu u pograničnoj oblasti između BiH i Hrvatske. Hana je dobila precizna uputstva, vrijeme i mjesto susreta za sljedeći dan. Boji se prelaska granice u Hrvatsku, jer se ona smatra opasnom zonom za izbjeglice: "Ovdje ima mnogo problema s hrvatskom policijom. Uzmu vam novac, unište telefon i samo vas odvedu sa sobom", kaže Hana. Ono što ova  majka opisuje, eksperti nazivaju pojmom „pushbacks". Riječ je o nezakonitom odbijanju izbjeglica sa vanjskih granica EU.

To je, kaže advokat Pichl, uobičajena praksa na bosansko-hrvatskoj granici. Tamo je na dnevnom redu nasilje: "Odbijanje migranata se vrši nasilnim putem, ljudi se maltretiraju, oduzimaju im se vrijedne stvari. I prema maloljetnicima se tako odnose." Ako bi Hanina porodica bila uhapšena na hrvatskom pograničnom području, njena porodica bi se također mogla suočiti s deportacijom u Bosnu - bez ikakve šanse da dobije zakonom garantovano pravo na postupak za dobijanje azila.

Humanitarna pomoć ili organizirano krijumčarenje ljudi?

Zbog ovakvih izvještaja, krijumčari su krenuli da pomognu migrantima u prelasku granice. Oni do danas nisu uhapšeni zbog ovakvih akcija. "Naravno da se uvijek može desiti da dođe do kontrole na putu i da ljudi prisilno budu vraćeni natrag. To je opasno. Ljudi moraju da se vrate i ne znate šta im se sve može desiti", kaže pomagač u bijegu koji se predstavlja kao Tom.

Protekle srijede, pomagači u bijegu odvezli su Hanu i njenu kurdsku porodicu do zelene granice između BiH i Hrvatske. Sada porodica s četvero djece u dobi od dvije do jedanaest godina mora u mraku preći preko otvorenog polja do dogovorenog mjesta okupljanja u Hrvatskoj. S druge strane, na njih čekaju pomoćnici u bijegu - napeta situacija za sve: "I ja sam se tada istinski uplašio. Noge su mi klecale. A onda kažeš sebi, u najgorem slučaju ćeš za 20 minuta sjediti u policijskom autu", kaže Tom. Nakon dvosatne šetnje, porodica je stigla do pomagača u bijegu. Nastavljaju automobilom kroz šumsko područje na hrvatsko-slovenačkoj granici. Sljedeća faza počinje upravo ovdje. Prerušeni u planinarsku grupu, oni sada kreću u slovenačke planine.

Migranti se planinskim putevima preko BiH pokušavaju domoći Hrvatske i EU
Migranti se planinskim putevima preko BiH pokušavaju domoći Hrvatske i EUFoto: Marinko Sekulic/DW

Besplatna pomoć migrantima koji bježe se tretira kao krivično djelo

„U Njemačkoj je besplatna pomoć ljudima u bijegu izjednačena sa kriminalnim aktom krijumčarenja ljudi, orijentiranim na profit", kaže Andreas Schloenhardt. Kao profesor krivičnog prava, koje predaje na australijskom Univerzitetu Queensland ali i u austrijskom Beču, godinama se bavi krijumčarenjem ljudi i migracijama. „Ako neko iz sažaljenja napravi nekom uslugu i besplatno mu pomogne pri ulasku ili izlasku iz zemlje, to je već krivično djelo", kaže ovaj profesor.

Andreas Schloenhardt smatra da humanitarnu pomoć u bijegu treba vrijednovati drugačije od kriminalnog akta krijumčarenja ljudi. Uostalom, zadatak je države da omogući razumne i brze, fer i transparentne postupke za dobijanje azila: "I tu su zakazale mnoge zemlje u Evropi i EU u cjelini. Zato tržište trgovine ljudima cvjeta", kaže ovaj ekspert.

Pravosuđe bi, smatra on, trebalo da pravi razliku između humanitarne pomoći ljudima koji su u bijegu i kriminalnog akta krijumčarenja. Nakon hrvatske, Hanina porodica je prešla i slovenačku granicu. Pomagači su ih odveli na sigurno mjesto, gdje su napravili nekoliko dana pauze prije nego što su nastavili put. Grupa je stigla u Njemačku prošle subote. Sada se porodica suočava sa sljedećim izazovom: postupkom za dobijanje azila.

ARD-Tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu