„Pomagaću BiH sve dok budem mogao“ | Kiosk | DW | 14.01.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

„Pomagaću BiH sve dok budem mogao“

Katastrofalno stanje u kojem se nalazi nekoliko hiljada izbjeglica u Srbiji i Heribert Hölz, humanitarac i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine, neke su od tema kojim se bavi njemačka štampa.

„I prije hladnog talasa je situacija u kojoj su se nalazile izbjeglice u Srbiji bila katastrofalna. Oko 2.000 ljudi, uglavnom muškaraca, u ovoj balkanskoj zemlji, praktično žive na ulici", piše Ulrike Scheffer u listu „Tagesspiegel". Ona podsjeća da najveći broj izbjeglica živi u napuštenim i ruševnim skladištima iza glavne autobuske stanice u Beogradu i to na trenutno niskim temperaturama bez grijanja, mogućnosti da kuhaju i sanitarnih uslova.

„Volonteri privatnih organizacija izbjeglicama dijele deke i toplu hranu. Međutim, to nije dovoljno. Predstavnici vlade redovno dolaze kako bi prebrojali izbjeglice i ne urade ništa više. `Vlada je dijelom zakazala`, kaže Petar Bogović, iz privatne humanitarne organizacije „Refugee Aid Serbia". On priželjkuje i više angažmana iz drugih evropskih država za izbjeglice u njegovoj zemlji. `One nam trebaju pomoći i vršiti pritisak na srbijansku vladu da radi više na pomoći izbjeglicama`."

Izbjeglice i migranti umiru na hladnoći u Evropi i vlade moraju učiniti više kako bi im pomogle umjesto da ih tjeraju s granica i izlažu nasilju, poručio je u petak UNHCR.

Izbjeglice i migranti umiru na hladnoći u Evropi i vlade moraju učiniti više kako bi im pomogle umjesto da ih tjeraju s granica i izlažu nasilju, poručio je u petak UNHCR.

Luise Amtsberg, iz stranke Zeleni, pozvala je njemačku kancelarku Angelu Merkel da djeluje na srbijansku vladu da poduzme više u zaštiti izbjeglica u Srbiji. „Aktuelna politika skretanja pogleda u drugu stranu se ne smije ustaliti", izjavila je Amtsbergova za Tagesspiegel. EU je zemljama poput Srbije na raspolaganje stavila sredstva za pomoć izbjeglicama, ali Srbija ta sredstva nije zatražila. „Očito se ne želi poboljšati trenutno stanje kako bi se uplašile druge izbjeglice."

U Srbiji se trenutno nalazi 7.600 izbjeglica. Međutim, na raspolaganju je smještaj za samo 6.000 osoba. Ti smještaji su rezervisani prije svega za žene i djecu. Petar Bogović negira izjavu vlade Srbije prema kojoj su muškarci odbili napustiti skladišta i smještaj u prihvatilištima jer se boje da će tamo ostati ili čak biti prisilno vraćeni. `Neki se upravo toga boje. Međutim, s obzirom na hladnoću, mnogi su sretni da uopšte imaju krov nad glavom`, kaže Bogović.

Prema informacijama Europola, u Srbiji se etabliralo glavno čvorište trgovine ljudima na Balkanskoj ruti koja je ustvari zatvorena. Otkako su granice zvanično zatvorene, dobro organizovane kriminalne bande ponovo u sve većem broju u kamionima krijumčare izbjeglice u Austriju i Njemačku. „Krijumčari svojim prljavim poslovima indirektno idu na ruku vladi jer na taj način odvoze izbjeglice iz zemlje", kaže Bogović. Mnoge izbjeglice nemaju novca da plate dalje putovanje. Krijumčari su neke ostavili na cjedilu. Mnogi se u Beogradu nalaze već mjesecima. Međutim, situacija se zaoštrava i u drugim zemljama. Prema informacijama međunarodne organizacije za migraciju (IOM), u jednoj šumi u Bugarskoj su se u proteklih nekoliko dana smrzle dvije izbjeglice  iz Iraka.

„Donatori znaju da je njihov novac stigao u prave ruke"

Heribert Hölz, osnivač humanitarne organizacije „Bosnienhilfe" je u intervjuu za Rhenische Post govorio o 25 godina postojanja humanitarne organizacije i planovima za budućnost.

Bosnien - Ursula Hölz

Heribert i Ursula Hölz

Heribert Hölz je prošle godine u BiH boravio tri puta. „Sljedeći put idem u proljeće i biće to moje 86 putovanje u Bosnu", kaže Hölz. On kaže da u svijetu postoji dosta kriznih područja, tako da se smanjuje interes za situacijom u kojoj se nalaze ljudi na Balkanu. „Sigurno je da trenutno imamo zemalja u kojim su ljudi siromašniji. To čujem od drugih ljudi". Na pitanje da li u Bosni postoji socijalna država koja pomaže u takvim slučajevima, Hölz odgovara: „Ne. Ne u onom obliku kako je mi poznajemo. Neke starije osobe moraju živjeti od 50 eura koliko iznosi njihova mjesečna penzija. Malo je onih koji su zdravstveno osigurani. Ponekad tim ljudima novčano pomažu rodbina i prijatelji. Neki imaju rodbinu u inostranstvu koja im ponekad pošalje novac. To se sa našim uslovima uopšte ne može porediti. Ljudi u Njemačkoj ne znaju koliko im je dobro".

Hölz dalje u intervjuu ističe da je pozitivno iznenađen i sretan što je ova humanitarna organizacija samo prošle godine prikupila donacije u vrijednosti od 158.000 eura. On smatra da je razlog što su Nijemci spremni donirati sredstva za BiH taj što ljudi više vjeruju jednoj osobi nego nekoj anonimnoj organizaciji. „Donatori znaju da je njihov novac zaista stigao u prave ruke, dakle onima kojim je najpotrebniji". „U BiH za ljude ne postoji neposredna opasnost za njihov život. Subjektivno mogu razumjeti da mnogi od njih sanjaju o boljem životu u Njemačkoj. Ali, objektivno gledajući, ne mogu svi iz Bosne doći nama". Često se govori o „pomoći za samopomoć"? „Mi to jednim dijelom i radimo kroz pomoć raznih poljoprivrednih projekata. „Ali i „samopomoć" ima svoje granice. Jedna žena, 80-tih godina, kojoj je potrebna ambulantna njega, s takom vrstom pomoći ne može izaći na kraj.

Koju ulogu u regionu ima nacionalizam? „Nažalost, još uvijek veliku. Veće etničke grupe uvijek imaju prednost zbog čega i nastaje problem jer je stanovništvo u mnogim regionima etnički izmiješano. U njihovim odnosima od 90-tih se malo promijenilo".

Koliko dugo će te se angažovati za Bosnu?

„Nastaviću pomagati BiH sve dok to bude moglo moje tijelo. Naravno da će nekada doći dan kada više neću moći. Ali, tada će to značiti i kraj za Bosnienhilfe u ovoj formi, jer nemam nasljednika. Nadam se da ću moći raditi još dugo godina", izjavio je veliki prijatelj Bosne i Hercegovine Heribert Hölz

 

Preporuka redakcije