Pomaže li Deklaracija Hrvatima u BiH? | Politika | DW | 13.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Pomaže li Deklaracija Hrvatima u BiH?

HDZ- ov projekt Deklaracije o položaju Hrvata u BiH naišao je na oštro protivljenje saborske oporbe koja smatra da je prijeđena crta dopuštenog u odnosima dvije države. HDZ tvrdi da je riječ o strateškom interesu zemlje.

Je li riječ o Deklaraciji o Hrvatima u BiH ili Deklaraciji o HDZ-u? Pitanje je to koje su postavljali oporbenjaci, najglasnije Glasova Vesna Pusić, koja je već ranije tvrdila da će ovaj dokument uništiti međunarodni ugled Hrvatske. „Deklaracija ništa ne govori o Hrvatima u Republici Srpskoj, Bosanskoj Posavini, Srednjoj Bosni, čak ni u Hercegovini, već govori samo o HDZ-u BiH i posredno o HDZ-u u Hrvatskoj", objasnila je svoj stav bivša ministrica vanjskih poslova. Protivnici ovog dokumenta tako misle da se njime HDZ-ovo nezadovoljstvo izbornim zakonom i izborima u BiH najdoslovnije prevodi u državnu vanjsku politiku.

Na tom je tragu i dr. Senada Šelo Šabić s zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Kaže, Hrvatska, čak i kada ima refleks da se umiješa, zbog svojih specifičnih interesa u BiH trebala bi ostati po strani i pokušati biti konstruktivnija. „Ne bi smjela donositi deklaracije ili davati izjave Europskom parlamentu o položaju samo jednog naroda u BiH, dok se sama Deklaracija može iščitati kao podrška stranci HDZ BiH, a ne Hrvatima u BiH.“

Vesna Pusic (dapd)

Vesna Pusić je protivila Deklaraciji

Rješenja i dalje nema

Na tvrdnje da je riječ o mrtvom slovu na papiru, dokumentu bez svrhe, poput brojnih ranijih deklaracija, vođa HDZ-ovog saborskog kluba Branko Bačić odgovara: „Dokument propisuje da Vlada na svim relevantnim tijelima, EU i međunarodne zajednice, predlaže, upozorava i traži rješenja koja bi bila na tragu uspostave jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH. To je putokaz i potpora Sabora hrvatskoj vladi."

Dakle, rješenja, zapravo i nema, već vladajući deklaracijom proglašavaju stanje hrvatske nacionalne katastrofe u BiH, konstatiraju probleme i traže mijenjanje izbornog zakona. Smjer u kojem se vladajući, sasvim sigurno, neće zaputiti ponudio je Hrvoje Zekanović iz konzervativnog Hrasta: „Jedino rješenje koje se nitko neće usuditi reći je treći entitet, i to je jedini spas za hrvatski narod." Uz to, rasprava je u javnosti aktualizirala i niz starih pitanja poput moralnosti glasovanja Hrvata iz BiH na hrvatskim izborima ili državnog ulaganja u kulturu tamošnjih Hrvata i financiranje organizacija pod okriljem Katoličke crkve.

„Izborni zakon se ne može parcijalno mijenjati"

 „Položaj nekog naroda se sigurno ne poboljšava deklaracijama, već promjenom ekonomskih i političkih prilika", kaže za DW Šelo Šabić i dodaje da vidi nekoliko dobrih momenata u dokumentu poput pozivanja na racionalnost, transparentnost i funkcionalnost BiH kao države. No to je tek popis lijepih želja. „Ideja da se to radi parcijalno i s nacionalnim predznakom neće proći. Slažem se da treba mijenjati izborni zakon. Ali i drugi narodi u BiH imaju svoje ideje izmjena zakona i Ustava BiH. Ne možete zagovarati svoje interese, zanemarujući interese drugih. Izmjene trebaju ići u pravcu da se svi u BiH osjećaju punopravnijim i zaštićenijim građanima.“

Uz to, naša sugovornica upozorava da izmjene izbornog zakona u BiH koje HDZ predlaže, nisu u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. „To Hrvatska ne bi trebala podržati kao članica EU, kao država koja je potpisala da će promicati europske vrijednosti. O puno činjenica se ne govori, a u javnosti se manipulira jednostavnim i plitkim komentarima koji nemaju za cilj i ne mogu pomoći Hrvatima u BiH. U Hrvatskoj se stvara klima da su Hrvati u BiH nezaštićeni, ali u teškom položaju su gotovo svi građani, osim političkih elita koje ih vuku za nos."

Kroatien 2011 - Außenminister Gordan Jandrokovic (Getty Images/AFP/G. Gobet)

Gordan Jandroković smatra da Deklaracija pokazuje da se Hrvatska ne slaže sa kršnjem dejtonskog duha

BiH kao „nedržava"

Brojni su argumenti kojom vladajući dodatno opravdavaju Deklaraciju. Gordan Jandroković tako njome želi pokazati da se Hrvatska ne slaže s kršenjem daytonskog duha, a što vidi u izboru Komšića u tročlano Predsjedništvo BiH. Uz to velik dio hrvatskih građana BiH vidi i kao „nedržavu", misle da je supotpis na Daytonskom sporazumu i Ustav RH dopuštenje za „dovođenje u red“ susjeda u problemima.

„Hrvatska je supotpisinica, kao i Srbija, ne zbog toga što je bila neutralni promatrač, već zbog toga što je bila aktivnim dijelom sukoba u BiH. Ovako ili onako, sada ne moramo kvalificirati tu angažiranost. Osim toga, u svom ustavu možete napisati što god želite, ali vaš ustav ne obvezuje drugu državu. Ako hoćete graditi odnose, morate uzeti u obzir i interese druge strane. Ovdje je jasno da se ne radi na taj način.“

Europa ne želi „naše" probleme

„Obveza posebne skrbi Republike Hrvatske za hrvatski narod u BiH proizlazi iz niza nacionalnih akata i međunarodnih ugovora i rezolucija", kaže hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, i sama iz BiH, a u kompletu s ovom izjavom znakovito ide i ona da će Hrvatska i ubuduće podržavati europski put BiH. Uz to, ministrica procjenjuje da je iduća godina važna jer bi tijekom nje mogao započeti brži put Bosne i Hercegovine u EU. Istovremeno je državna novinska agencija objavila da će premijer Plenković još jednom čelnicima Europske unije servirati svoje viđenje problema nastalih nakon izbora u BiH.

„Kad pogledate agendu i dnevni red sastanaka Europskog vijeća, vrlo nisko na listi prioriteta je BiH. Ne znači da je to dobro. Bojim se da se i hrvatski ugled u EU ruši. Nema simpatija i razumijevanja za ono što se u Uniji doživljava kao jednostrano argumentiranje i miješanje u odnose u drugoj državi. Nitko nema ideju za rješenje problema, ali je jasno ni da ideje koje dolaze iz Hrvatske nemaju podršku Europe", kaže naša sugovornica.

Političke elite žive od sukoba

Na negodovanje dijela HDZ-a i nekadašnjih HDZ-ovih radikalnijih partnera da je od lipnja do jučerašnjeg čitanja u Saboru Deklaracija ublažena, Šelo Šabić kaže da je to istina. „Premijer Plenković je svjestan da neke stvari ne može prodati Europi, ali jasno, balansira i ne može se oduprijeti zahtjevu da Hrvatska nešto učini. BiH je službeno već dvije godine u fokusu hrvatske vanjske politike. Je li se za to vrijeme popravio na bilo koji način položaj Hrvata u BiH? Najveći broj Hrvata se iseljava iz područja koje u BiH kontrolira HDZ. Stabilan im je broj u srednjoj Bosni."

Ova stručnjakinja za međunarodne odnose na kraju nam kaže da ni etnička premoć na nekom teritoriju nije u praksi potvrđena kao nešto što dovodi do boljih uvjeta života za stanovništvo: „Podržavanjem isključivo Hrvata u BiH podržava se određenu kliku koja jako dobro živi od te retorike."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije