Poljsko pravosuđe pod nadzorom vladajuće partije PiS | Politika | DW | 31.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Poljska

Poljsko pravosuđe pod nadzorom vladajuće partije PiS

Predsjednik Andrzej Duda je za predsjednicu Vrhovnog suda imenovao sutkinju koja je odana PiS-u. Time nacionalkonzervativna vlada dobija kontrolu nad svim ključnim pozicijama u pravosuđu.

Malgorzata Manowska je nasljednica Malgorzata Gersdorf, poznate kritičarke poljske vlade s PiS-om na čelu, a čiji je šestogodišnji mandat istekao u aprilu. Time dolazi do velike promjene: Vrhovni sud, koji je do sada bio posljednja kritička instanca poljskog pravosuđa, koje je PiS svojim reformama doveo u pitanje, sada postaje jedna od brojnih institucija u državi u kojima glavnu riječ ima vlada.

Borba za Vrhovni sud

Već prije tri godine, prilikom prvog pokušaja PiS-a da u Vrhovni sud postavi ljude vjerne partiji, Manowska, koja je ekspertkinja za civilno pravo i univerzitetska profesorica, navedena je kao potencijalna kandidatkinja za ovu funkciju.

Tada je PiS jednim zakonom o prijevremenom penzioniranju sudaca pokušao više sudaca Vrhovnog suda poslati u penziju kako bi na ta mjesta postavio svoje ljude. Ipak Poljska je protiv toga masovno protestirala. 2019. godine je Europski sud pravde saopćio da je zakon o smanjenju starosne granice za odlazak u penziju vrhovnih sudaca nespojiv sa pravom EU.

PiS je zbog toga morao sačekati sa nominiranjem nove predsjednice Suda sve do regularnog isteka mandata tadašnje predsjednice Gersdorf. Vrhovni sud je za vladu posebno važan, jer između ostalog potvrđuje regularnost izbora u zemlji. 

Vrhovni sud Poljske

Vrhovni sud Poljske. Na bijelom platnu je ispisano "Konstytucja", što na posljkom znači Ustav.

Osoba od povjerenja ministra pravosuđa

56-godišnja Manowska ranije je bila sutkinja u Žalbenom sudu u Varšavi i 2007. godine generalna tajnica u Ministarstvu pravosuđa tadašnje PiS-ove vlade. Ona slovi kao bliska i osoba od povjerenja ministra pravosuđa Zbigniew Ziobroa.

U postupku izbora za Vrhovni sud ona je sa 25 dobijenih glasova bila tek drugi izbor svojih kolega. Za suca Wlodzimierza Wrobela, koji slovi kao neovisan, glasalo je duplo više sudaca. Prema Ustavu predsjednik države se ne mora pridržavati glasanja sudaca, već može slobodno birati među kandidatima. Ipak prethodnih godina je bilo uobičajeno da predsjednik države poštuje odluku sudaca i da nominira kandidata koji je dobio najveću podršku. Predsjednik Andrzej Duda je sadašnjim postupkom prekršio tu tradiciju. 

Kritičari na nominaciju Manowske gledaju kao na političku odluku. Bivši predsjednik Ustavnog suda, Andrzej Zoll, upućuje na njenu raniju "čisto političku" ulogu na mjestu državne tajnice. Samo je to, rekao je on za televiziju TVN24, pozadina za njeno imenovanje za predsjednicu Vrhovnog suda. 

Protesti u Wroclavu u Poljskoj protiv vladajuće partije PiS na dan godišnjice poljskog Ustava 3. maja 2020.

Protesti u Wroclavu protiv vladajuće partije PiS na dan godišnjice poljskog Ustava 3. maja 2020.

Kritični sud

Vrhovni sud sa Gersdorf kao predsjednicom je za PiS posebice bio trn u oku jer je od 2015. godine punom snagom forsiranu tzv. reformu pravosuđa doveo u pitanje i više puta se žalio Europskom sudu.

U decembru 2019. godine je Sud spornu Disciplinsku komoru, što je ključni elemet reforme, proglasio nezakonitom. U aprilu 2020. godine je Sud pravde EU saopćio da ova komora nije u skladu sa europskim normama neovisnog pravosuđa i da mora biti suspendirana.

Ova komora je trebala nadgledati rad sudaca i advokata i mogla je odlučiti o njihovoj suspenziji. Opozicija smatra da je ovo instrument moći u rukama Ministarstva pravosuđa u borbi protiv nepokornih sudaca. 

Suci bivaju ušutkani

Gersdorf je također žestoko protestirala protiv zakona kojim se sucima zabranjuje svaka kritika reforme pravosuđa koju provodi PiS. "Ovaj zakon nas ušutkuje", upozorila je ona 2019. godine. Zakon je, kako je dalje rekla, u prvoj liniji usmjeren protiv sudaca koji priznaju odluke Europskog suda. Reformu pravosuđa Brisel kritizira od 2016. godine,od kada je PiS stavio Ustavni sud pod kontrolu. Poljskoj se prebacuje da potkopava razdvajanje stubova vlasti u državi. Zbog toga se sada vode dva postupka zbog povrede ugovora EU protiv Poljske. Poljska vlada smatra da su kritike neopravdane i reformu opravdava time da su u poljskom pravosuđu glavnu riječ imali "postkomunistički" suci kojih se treba osloboditi.

Protesti za reformu pravosuđa

Protesti za reformu pravosuđa

Državni sud u rukama PiS-a

Predsjednica Vrhovnog suda, koji nadgleda civilne i vojne sudove, je prema poljskom zakonu istodobno i predsjednica Državnog suda na kojem članovi najvećih državnih organa, među njima predsjednik države i premijer, mogu biti optuženi zbog povrede Ustava.

Poljski predsjednik Andrzej Duda je proteklih godina stalno bio konfrontiran sa optužbama da je prekršio Ustav jer je potpisao zakone koji nisu u skladu sa Ustavom, a koje je progurala PiS-ova parlamentarna većina. Nedavno je i bivši predsjednik Bronislav Komorovski zatražio da Duda bude optužen na Državnom sudu zbog višestrukih povreda Ustava.

Ipak sada sa PiS-u lojalnom predsjednicom na čelu Državnog suda ova stranka može računati sa podrškom ovog pravosudnog tijela. Time je stranka postigla svoj cilj a to je da pravosudna tijela budu potpuno pod njenom kontrolom.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android