1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Poljaci žele da ojačaju istočno krilo

Monika Sieradzka
30. august 2019

Tramp otkazao posjetu Poljskoj, gdje je trebalo da prisustvuje obilježavanju 80. godišnjice početka II svjetskog rata. Poljaci se i dalje nadaju dogovoru o prebacivanju američkih vojnika i jačanju istočnog boka zemlje.

https://p.dw.com/p/3Ol6N
Tramp i Duda 2017. u Varšavi
Tramp i Duda 2017. u VaršaviFoto: Reuters/C. Barria

Varšava je nedjeljama pucala od ponosa zato što je na manifestaciji u Varšavi povodom obilježavanja 80 godina napada Hitlerove Njemačke na Poljsku, zajedno sa članovima poljske vlade i njemačkim predsjednikom Štajnmajerom trebalo da prisustvuje američki predsjednik Donald Tramp. Tramp je naime zbog uragana Dorjan otkazao svoje putovanje u Poljsku koje je trebalo da uslijedi nakon posjete Danskoj. Ali, poslao je svog zamjenika, potpredsjednika Majka Pensa.

Otkazivanje posjete je veliki udarac za vladajuću Partiju PiS. "Trampovo prisustvo bi za nas bilo važno u pogledu predstavljanja poljske istorije", rekao je Vojcjek Kolarski državni sekretar u uredu poljskog predsjednika Andžeja Dude. On kaže kako je je Trampovoj posjeti Poljskoj pridata velika međunarodna medijska pažnja, te bi na taj način cijeli svijet se upoznao sa teškom istorijom Poljske, prvom žrtvom Drugog svjetskog rata.

Evropski partneri su pokazali svoju nesposobnost

Ali, čak i ako Tramp ne dolazi lista zvanica ostaje ista čime Poljska želi da pokaže da su njeni politički saveznici isključivo na Zapadu, jer Rusiju nije ni pozvala. Ali, i među zapadnim partnerima postoje ozbiljne razlike. Dok su se s jedne strane poljsko-njemačke veze poljulale, zbog poljskih zahtjeva za reparacijom zbog gubitaka u Drugom svjetskom ratu,s druge strane postoje mnoge sličnosti između Varšave i Vašingtona kada je riječ o ograđivanju od migranata ili kritike gradnje njemačko-ruskog gasovoda kroz Baltičko more.

Poljski nacional-konzervativci mogu da budu sigurni da će spor sa Briselom u vezi sa reformom pravosuđa jednog dana postati osjetljivo pitanje i u razgovorima sa Vašingtonom; a ono što je najvažnije, bezbjednost - ona za Poljsku u svakom slučaju dolazi iz Amerike a ne iz Evrope.

"Potpuno je prirodno da tražimo partnere koji su u stanju da primjene vojnu silu, dakle koji bi mogli da ispune obaveze iz Člana 5 Nato ugovora", smatra Beata Gorka-Vinter iz ThinkTank organizacije PISM u Varšavi, koju finansira država, u razgovoru za DW. Za ovu politikologinju je princip solidarnosti, koji je dio ovog člana samo fikcija, "ukoliko iza toga ne stoje realna vojna sredstva".

SAD sa svojim vojnim potencijalom je, kaže, jedina zemlja na koju bi se moglo osloniti u slučaju opasnosti. Jer, evropski partneri su već više puta dokazali svoju nesposobnost da djeluju. Ona takođe smatra da je to postalo vidljivo prilikom propasti ideje o fromiranju evropske armije.

Cijena bezbjednosti

Poljska najveću opasnost vidi u istočnom susjedu - Rusiji. Otkako je izbio konflikt u Ukrajini, Poljska investira milijarde evra u modernizaciju armije. Time ova poljska ljubav prema Americi dobija veoma konkretnu finansijsku dimenziju.

Varšava je 2018. kupovinom raketnog sistema zemlja-vazduh "Patriot", koji je koštao 4,75 milijardi dolara, sklopila najveći posao kada je riječ o naoružavanju u istoriji zemlje. U februaru 2019. Poljska je poručila 20 mobilnih sistema za lansiranje raketa tipa "Himars" u vrijednosti 365 miliona evra. Takođe je počela kupovinu višenamjenskih brobenih aviona tipa "F35".

"Patriot" u Poljskoj
"Patriot" u PoljskojFoto: reuters/Franciszek Mazur/Agencja Gazeta

Poljska želi "Fort Tramp" 

Zbog toga što dva odsto svog bruto društvenog dohodka izdvaja za vojsku, i time kao jedna od rijetkih članica NATO ispunjava obaveze Vojne alijanse, Donald Tramp hvali ovu zemlju kao pravog primjernog đaka. Do 2030. bi poljski izdaci za vojsku trebalo da porastu na 2,5 procenata.

Poljska naime novcem pokušava da vrbuje što više američkih trupa u svoju zemlju. U ovom trenutku je u Poljskoj, u okviru rotacionog modela NATO, stacionirano više od 4.500 američkih vojnika. Nakon ruske aneksije Krima, pored američkih trupa u Poljskoj, u tri baltičke zemlje su stacionirani takođe bataljoni Nato.

Projekat koji poljski predsjednik Andžej Duda naziva "Fort Tramp"(Utvrđenje Tramp), vrijedan je skoro dvije milijarde dolara. Varšavskoj vladi bi zapravo bilo najmilije da američke trupe ostanu trajno stacionirane u Poljskoj. Jer, trenutni tzv. mehanizam rotacije ne umiruje Poljsku.

Donald Tramp je u igru ubacio dodadtnih 1.000 vojnika koji bi trebalo da budu prebačeni u Poljsku. Oni bi trebalo da dođu iz Njemačke, gdje je trenutno stacionirano 35.000 američkih vojnika.

Američka ambasadorka u Varšavi, Džordžet Mosbaher je na svom nalogu na Tviteru napisala: "Poljska je ispunila svoje obaveze da u NATO-kasu uplaćuje dva odsto svog bruto društvenog proizvoda. Njemačka to ne čini. Stoga ćemo pozdraviti prelazak američkih trupa iz Njemačke u Poljsku."

Sporni projekat

Kritičari to vide kao povredu osnovnog sporazuma na relaciji Nato-Rusija iz 1997, kojim se zabranjuje trajno stacioniranje Nato trupa u blizini ruske granice. No, politička ananlitičarka Gorka-Vinter smatra da je ovakav vid pojačanja istočnog boka neophodan, čak i ako se Rusiji to ne sviđa.

"Nema ničeg goreg od pasivnosti u odnosu sa Rusijom. Jer, već sada Rusija povređuje vazdušni prostor i teritorijalne vode drugih zemalja. Hoćemo li i dalje mirno sjediti, i gledati kako to poprima veći obim", kaže Gorka-Vinter. Dodaje da bi pasivan stav Poljske isprovocirao ruske sajber napade.

Iza ove američke metode da pridaje pažnju svim onim zemljama koje imaju komplikovan odnos s Briselom, bi mogla, po riječima poljskog politikolga Pjotra Burasa da stoji strategija podjele EU. "U normalnim uslovima Poljska bi mogla da pomogne u oblikovanju Evrope. No, problem je što mi gledamo u drugu stranu", kaže šef varšavskog biroa ThinkTanka Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR). Kao primjer Buras navodi konferenciju o Iranu koja je po nalogu Amerike organizovana u februaru ove godine u Varšavi i koju su bojkotovali mnogi evropski političari. Poljska je doduše i 2003. izazvala podjelu unutar evropskih članica Nato saveza kada je podržala američku akciju u Iranu.

Ulazak Vermahtovih trupa 1. septembra 1939. u Poljsku
Ulazak Vermahtovih trupa 1. septembra 1939. u PoljskuFoto: picture alliance/dpa

Godišnjica će imati politički karakter

No, s obzirom na visokorangiranu posadu 1. septembra u Varšavi na obilježavanju 80. godišnjice njemačkog napada na Poljsku, bez obzira što Tramp ne dolazi, neće nedostajati politički akcenat.

Varšava je još jednom sa Amerikom htjela da razgovara o prebacivanju dodatnih američkih trupa u Poljsku. Takođe je trebalo da se razgovara i o daljim isporukama američkog gasa. Vojnici i gas su prioritet za Poljsku, kako bi ojačala svoju poziciju u odnosu na Moskvu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android