Politički Berlin se s pogledom na Ukrajinu prisjetio početka rata u Bosni i Hercegovini | Politika | DW | 07.04.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

30 godina od poöetka rata

Politički Berlin se s pogledom na Ukrajinu prisjetio početka rata u Bosni i Hercegovini

30 godina nakon početka rata u Bosni i Hercegovini politički Berlin je povukao paralele između tog i rata u Ukrajini. Na raspravama u Bundestagu i u Zakladi Heinrich Böll govorilo se i o budućnosti Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina ali i cijela regija zapadnog Balkana od dolaska na vlast nove socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade u Njemačkoj prije četiri mjeseca nalazi se vrlo visoko na njemačkoj vanjskopolitičkoj agendi. Imenovanje Manuela Sarrazina (Zeleni) specijalnim izvjestiteljem njemačke vlade za zapadni Balkan, demonstrativni posjet ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock regiji početkom mjeseca kao i činjenica da se od ljeta prošle godine na poziciji Visokog predstavnika za BiH nalazi njemački političar Christian Schmidt, govore u prilog toj tezi.

Uz to treba pridodati i činjenicu da je s Adisom Ahmetovićem (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) na mjesto izvjestitelja vanjskopolitičkog odbora Bundestaga došao jedan mladi političar čija je i politička i osobna sudbina usko vezana za BiH. U Bundestagu su osim toga od ovog mandata i zastupnici Jasmina Hostert (SPD) i Boris Mijatović (Zeleni), koji su također svojim biografijama vezani za tu zemlju na Balkanu. Ako tomu pridodamo i veterane Josipa Juratovića (SPD) i Irenu Mihalić (Zeleni) može se reći da je regija zapadnog Balkana dobro zastupljena u interesima najvećeg i najutjecajnijeg parlamenta u Europskoj uniji.

Buča i Srebrenica – povezani događaji?

Zato i ne čudi da su svi spomenuti političari na ovaj ili onaj način bili uključeni u obilježavanje 30. godišnjice od početka rata u BiH. Ovaj datum su označila dva događaja u srcu političkog Berlina: rasprava na sjednici Bundestaga te posebna konferencija u stranci Zeleni. bliskoj Zakladi Heinrich Böll.

Činjenica da je Bundestag naknadno kao posebnu točku dnevnog reda današnje sjednice uvrstio raspravu o 30. godina od početka rata u BiH je malo pomrsila račune organizatorima konferencije zbog toga što su dva važna sudionika konferencije, Ahmetović i Mijatović, držali govore i u Bundestagu. No s obzirom na to da su sjedište Zaklade Heinrich Böll i Bundestag udaljeni svega nekoliko stotina metara, ovo terminsko preklapanje nije naškodilo dinamici oba događaja.

Naprotiv: od samog početka konferencije smo svjedočili sadržajnoj raspravi koja je ukazala na more problema s kojima se danas suočava Bosna i Hercegovina. Od samog početka, kako konferencije tako i rasprave u Bundestagu, dva toponima su kod gotovo svih govornika bila neizostavna: Srebrenica i Buča.

Na konferenciji, koje je organizirana zajedno s Društvom za jugoistočnu Europu (Südosteuropa Gesellschaft) jedna od čelnica Zaklade Heinrich Böll, Ellen Ueberschär rekla je kako su i Srebrenica i Buča "šokovi s malo posljedica". Manuel Sarrazin je to odmah nakon toga objasnio zaključkom kako "Europa nije povukla mnogo pouka iz rata u Bosni i Hercegovini".

Gotovo svi govornici su kasnije u Bundestagu povezivali ova dva događaja govoreći o tomu kako treba biti posljedica po odgovorne. Jedino je zastupnik desno-populističke Alternative za Njemačku Joachim Wundrak zaključio kako se "u Buči kao i nekad u Srebrenici" prvo mora provesti istraga kako bi se moglo imenovati krivca.

EU i netransparentni pregovori

HBS Konferenz zu Krieg in Bosnien-Herzegowina

Adis Ahmetović (desno) na konferenciji u Zakladi Heinrich Böll

No pored svih paralela između Ukrajine i Bosne i Hercegovine, ipak se i ovaj put pokazalo da je BiH ipak specifična država sa svojim specifičnim problemima. To se najviše osjetilo u dijelu rasprave u koju je bio uključen jedini predstavnik Europske komisije na ovoj konferenciji, Vasilis Maragos, voditelj odjela za Bosnu i Hercegovinu u sektoru za proširenje.

On je morao istrpjeti kritike prisutnih zbog načina na koji EU u pozadini vodi pregovore o promjenama izbornog zakona u BiH koji je opisan kao "potpuno netransparentan". Visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je kao i njegov kolega iz Europske komisije sudjelovao preko video veze, je zaključio kako Milorad Dodik Europsku uniju "već 10 godina vuče za nos". Opasku jedne od sudionice rasprave da zašto svu krivnju oko stanja u državi koncentrira na Dodika kad je tu i Dragan Čović, Schmidt je spretno izbjegao isto kao i pitanje definicije uloge Hrvatske u krizi u BiH.

Socijaldemokratski zastupnik Ahmetović je rekao kako međunarodna zajednica u rukama ima instrumente kojima bi mogla reforme u BiH pomaknuti s mrtve točke a to su ovlasti visokog predstavnika i pritisak EU-a. Schmidt je istodobno objasnio kako bi svako posezanje za bonskim ovlastima značilo i priznanje da BiH ne funkcionira kao država.

Zeleni zastupnik Mijatović, čija obitelj dolazi iz okolice Banja Luke, je rekao kako je jedna od najvažniji točaka na putu BiH ka modernom društvu i suočavanje s prošlošću. On je rekao kako je "bio užasnut" prošle nedjelje kada je u svojstvu promatrača na izborima u Srbiji u Beogradu ugledao mural s likom ratnog zločinca Ratka Mladića.

Emotivna rasprava u Bundestagu

Kako bi se dodatno moglo pomoći BiH na početku rasprave o 30. godina od početka rata u ovoj zemlji je objasnila državna tajnica Anna Lührmann koja je govorila o ideji ponovnog uključenja vojnika Bundeswehra u vojne misije u BiH. "Time bismo odaslali jasan signal u ovom vrlo kritičnom trenutku za Bosnu i Hercegovinu", rekla je političarka stranke Zeleni. Ona je rekla da je pokušaj odvajanja Republike Srpske od ostatka zemlje "napad na Europu" koji se ne smije dopustiti. "Mi smatramo da su potrebne sankcije protiv onih koji provode ovu politiku i pritom mislim na Milorada Dodika", rekla je Lührmann.

Demokršćanski političar i nekadašnji izvjestitelj Bundestaga za jugoistočnu Europu Peter Beyer podsjetio je na to da se još uvijek u Bosni i Hercegovini preko 7.000 osoba smatra nestalima te da je zemlja još uvijek puna mina. "Šetnja po BiH je opasna stvar", zaključio je Beyer. On je rekao kako zemlji treba dati "ubrzanu perspektivu" približavanja Europskoj uniji. No ni on, kao ni ostali sudionici događaja, nisu zapravo rekli što bi to konkretno trebalo značiti.

Bundestag Jasmina Hostert SPD

Emotivno obraćanje zastupnice SPD-a Jasmine Hostert

Zastupnik vladajuće Liberalno-demokratske stranke (FDP) Jens Beeck ukazao je na tradiciju negativne prisutnosti Rusije u regiji. "Ruse pratimo već godinama: prilikom utjecaja na referendumu o imenu u Sjevernoj Makedoniji, neuspjelog pokušaja puča u Crnoj Gori i sada i u Bosni i Hercegovini", rekao je političar liberala.

Predstavnik stranke Ljevica Gregor Gysi ponovio je stari narativ njemačke ljevice po kojem se Jugoslavija raspala zato što Zapad "nije mogao trpjeti uspješnu socijalističku zemlju" usred Europe.

No najupečatljiviji doprinos raspravi u Bundestagu dali su zastupnici porijekla upravo iz tog dijela Europe. Jasmina Hostert, Josip Juratović, Boris Mijatović i Adis Ahmetović su kolegama zastupnicima prenijeli svoje dojmove rata čije slike se ponovno bude prizorima rata u Ukrajini.

Adis Ahmetović, koji je rođen dvije godine nakon što su njegovi roditelji kao izbjeglice stigle u Njemačku je ukazao i na sudbinu stotina tisuća koji sada pred ratnim razaranjima bježe iz Ukrajine.

"Kada se za 30 godina ovdje u Bundestagu ponovno bude prisjećalo na rat u Bosni i Hercegovini ili u Ukrajini, možda će za govornicom ponovno stajati neko dijete izbjeglica, ovaj put ukrajinskih. Nadam se samo da neće biti prisiljen suočiti se s novim brutalnim ratom u srcu Europe".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu