Političke računice u Srbiji: Opasna igra po LGBT zajednicu | Politika | DW | 17.09.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Region

Političke računice u Srbiji: Opasna igra po LGBT zajednicu

Beograd je prvi balkanski grad koji organizuje Europride. Natezanja oko šetnje opet su rasplamsala homofobiju u Srbiji, a to LGBT zajednica odmah osjeti na svojoj koži. Oni iza svega vide političku računicu.

Serbien | Pride March in Belgrad

Parada ponosa u Beogradu 2021. godine

Išao je do škole da uradi test. Pred zgradom su neki školarci jurnuli prema njemu vičući: „Ubij pedera!“ Peder – to je za njih bio on. U tom trenutku se Stefan Radović, kojem je tada bilo 16 godina, uplašio za svoj život. Od tada je u svojoj rodnoj Kuršumliji u školu išao pod policijskom zaštitom.

„Taj period me je zaista obilježio i te traume i danas nosim", kaže Radović poslije 13 godina. Mržnja školskih drugova se sručila na njega iz jednog jedinog razloga – jer je gej.  

Danas se Stefan Radović kao aktivista bori za prava pripadnikaLGBT zajednice u Srbiji. Ipak, više od polovine ljudi iz te populacije krije svoju seksualnu orijentaciju. To je rezultat ankete koju je sprovela Agencija za osnovna prava EU. Čak 90 posto ispitanika ne usuđuju se da se javno drže za ruke sa istopolnim partnerom.  

Stefan Radovic aus Serbien

Stefan Radović je u školu u južnoj Srbiji morao ići pod policijskom zaštitom

Šetnja koja simbolizuje slobodu

Od ponedjeljka (12.09.) u Beogradu se održava Europride. Ova manifestacija se od 1992. održava svake godine u nekom drugom evropskom gradu. Beograd je prva balkanska metropola koja je dobila organizaciju.

Veliki broj aktivista i političara iz inostranstva došli su u glavni grad Srbije. Simbolični vrhunac Europridea je javna šetnja (Pride parade) centrom Beograda.

Bolje je reći – to je bio planirani vrhunac. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je odjednom otkazao Paradu ponosa, navodno zbog raznih kriza koje onemogućavaju bezbjednost šetnje. To je izazvalo negodovanje širom Evrope. Vučić je sazvao Nacionalni savjet bezbjednosti, taj organ je u utorak (13.09.) potvrdio odluku da se šetnja otkaže.  

Pročitajte još i: Kako je biti gej na Balkanu? Jako teško!

„Smatram jako zabrinjavajućim to što se šetnja Europridea suočava sa takvim nivoom opstrukcije od strane vlasti, dok se drugi događaji i masovna okupljanja stalno održavaju slobodno i bezbjedno na ulicama Beograda", kaže Dunja Mijatović, komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava.  

Uprkos zabrani organizatori su najavili da će okupljanja i šetnje biti. Izgleda da je pritisak urodio plodom – neki mediji javljaju da je vlast na evropske adrese uputila poruku da će se šetnja ipak održati, dok javno kaže da neće. 

Aleksandra Gavrilović je aktivistkinja organizacije Labris koja se zalaže za veću vidljivost LGBT zajednice u Srbiji i normalan odnos prema njoj. Gavrilović kao i ostali aktivisti smatraju da su razlozi za zabranu šetnje, koje navodi predsjednik Vučić, puki izgovori. Istog dana kada je Vučić objavio da neće biti šetnje, stigle su i neuobičajene vijesti sa Kosova.  

Skretanje pažnje sa kosovskog problema 

Beograd i Priština su se dogovorili da uzajamno priznaju lične karte i pasoše. Za Vučićeve birače je i najmanji ustupak Prištini – poraz. „Europride je bio savršen alibi da se maestralno prebaci fokus sa Kosova, da bi se desničari bavili tim pitanjem", kaže Aleksandra Gavrilović. 

Vučić zabranom šetnje omogućava da na duže staze ponovo poraste broj napada na pripadnike LGBT zajednice, smatraju aktivisti.

Stefan Šparavalo, iz organizacije „Da se zna!" kaže: „Samo u avgustu ove godine imamo više zabilježenih incidenta, nego u prvih sedam mjeseci ove godine zajedno. To znači da nastupi u javnosti definitivno ohrabruju nasilje, homofobiju i diskriminaciju prema LGBT osobama." 

Patrijarhov zapaljivi govor 

Demonstracije prozvane „litijama" u prethodnim nedjeljama okupile su na hiljade ljudi. Srpska pravoslavna crkva je učestvovala u podgrijavanju atmosfere. Patrijarh Porfirije je poslije stupanja na čelo crkve imao pomirljive izjave prema LGBT zajednici. Ali na protestnom okupljanju (10. septembar) on je zastupao vrijednosti „tradicionalne" porodice.  

„Naš pravni tim nije našao nikakve elemente u patrijarhovom govoru koji su podsticaji na nasilje prema LGTB osobama,", kaže Šparavalo, „ali taj zapaljivi govor kojima se oni odvajaju od društvenog tkiva podstiče netrpeljivost i homofobiju, a oni su već jako prisutni u društvu." 

Ni pravna situacija LGBT osoba nije se do sada bitno popravila. Istopolni parovi ne smiju da se vjenčavaju niti registruju partnerstvo, ne mogu da usvajaju djecu, isključeni su iz vještačke oplodnje. Ako ipak osnuju porodicu, onda se stvar iskomplikuje, kaže nam iz sopstvenog iskustva Aleksandra Gavrilović.  

Serbien | Ana Brnabic

Ana Brnabić koja ne krije da je lezbejka i da živi sa partnerkom na Paradi ponosa 2016. godine u Beogradu

Roditelji bez prava 

Ona živi sa partnerkom, imaju troje djece. Trojke su prerano rođene i prvih nedjelja morale su biti na odjeljenju intenzivne njege. Aleksandra Gavrilović ih je rodila pa ih je smjela posjećivati. Njena partnerka nije imala pristup djeci. Ona ne smije ni da ih prijavi u vrtić ili školu, da putuje s njima u inostranstvo.

„Moja partnerka je apsolutno nevidljiva, ja se u ovoj državi vodim kao samohrana majka troje djece", kaže ona. 

Ana Brnabić ne krije da živi u lezbejskoj vezi i već pet godina je premijerka. Ali to prema Aleksandri Gavrilović nije poboljšalo položaj pripadnika LGBT zajednice. Naime, premijerka ne negira svoju homoseksualnost, ali i ne pomaže LGBT zajednici. U debati oko zabrane Europridea potpuno je bila na Vučićevoj strani.  

Nedavno je Vučić ponovo odabrao Anu Brnabić za premijerku. Kritičari u tome vide računicu. U inostranstvu se Srbija kao kandidat za pristupanje Evropskoj uniji predstavlja kao tolerantna prema LGBT zajednici, dok stvarni problemi ostaju nerješeni.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preporuka redakcije