Politički labirint u BiH odbija investitore

U BiH je lako prepoznati predizbornu atmosferu po plakatima, intenziviranju građevinskih poduhvata i nedavnom otvaranju dijela autoputa, piše austrijski „Wirtschaftsblatt“ i nastavlja:

„Tek ove sedmice otvoren je novi, 20 kilometara dug, dio autoputa od Sarajeva do Tarčina. U BiH je tako -19 godina poslije rata- izgrađeno ukupno 124 kilometra autoputa. Ovaj usporeni tempo izgradnje infrastrukture pripisuje se nedostatku sredstava i sve težoj političkoj situaciji.

Investitori pomno posmatraju razvoj političke situacije i njihove reakcije su oprezne. Primjerice, investicije iz Austrije u protekle četiri godine ne samo da se nisu povećale, već je samo mali broj poduzetnika, koji tamo imaju svoje pogone, proširio svoje kapacitete, kaže Sigmund Nemeti, privredni delegat u Sarajevu.

‘S jedne strane, riječ je o opštoj situaciji u Evropi, a s druge, nažalost, domaći političari koji odlučuju o unutrašnjo-političkim pitanjima, su odgovorni zato što je rast investicija ostao u tim okvirima‘, kaže Nemeti. Politika bazirana na etničkom proporcionalitetu blokira BiH na putu ka EU. Preko 60 posto izdataka države odlazi za održavanje državnog aparata, a za infrastrukturu, poput škola i bolnica, ništa se ne izdvaja. Plata političara je osam puta veća od prosječne. Nepotizam i korupcija cvjetaju i bez koverte sa novcem se ne može dobiti radno mjesto“, piše „Wirtschaftsblatt“.

Zemlja bez nade

Njemački „Tagesspiegel“ smatra da nezaposlenost, nedostatak investicija, korupciju i manjkavu infrastrukturu neće riješiti ni ovi izbori.

„U ulici Terezije, koja vodi ka sarajevskom naselju Grbavica, nakon mjeseci čekanja, iznenada, završeni su građevinski radovi. Tamni asvalt bi se trebao odraziti na glasanje. Ali, ljudi su umorni od politike. Zemlja sa manje od četiri miliona stanovnika Evropi nudi samo crne rekorde: rastuću nezaposlenost, uništenu industriju i infrastrukturu, najniži nivo stranih investicija i sveprisutnu korupciju.

‘Ništa se neće promijeniti ovim izborima‘, kaže Esmer Kulić, koji sjedi na klupi ispred Velikog parka u srcu Sarajeva. ‘ Balkan je Balkan‘, upotrebljava on omiljeno objašnjenje za dugogodišnji zastoj male zemlje na Balkanu. ‘Kada bi u neku drugu zemlju došlo toliko novca, kao što je to bio slučaj sa BiH poslije rata, u njoj bi odavno bilo sve izgrađeno i sve bi funkcionisalo‘, smatra ovaj 45-ogodišnjak. On će iskoristiti svoju šansu da glasa.

"Naše ruke su vezane"

Za mnoge građane BiH stranke su krive za mizeriju u zemlji. ‘Ako želiš imati posao, moraš otići ili u stranku ili u inostranstvo‘, kaže 29-ogodišnji Edin A., koji je studirao prehrambenu tehnologiju. ‘Naše ruke su vezane ‘, pojašnjava on dok drži svoje ruke jednu pored druge kao da su vezane štrikom. Edin uči njemački jezik i želi se iseliti u Njemačku. On nema namjeru izaći na izbore.

‘Strankama je važna međusobna konkurencija, ali ne i da pronađu politička rješenja za zemlju‘, kaže Adnan S. ‘To sve je samo biznis‘, smatra opet jedan prolaznik, koji je studirao novinarstvo. On je imao sreću da nađe posao u jednoj međunarodnoj firmi. ‘Ako želiš posao u nekoj lokalnoj firm, moraš biti član stranke ili pripadati nekoj od uticajnih porodica‘, ističe on. Ovaj mladić smatra da građani BiH još nisu shvatili u kakvoj se zavisnosti nalaze.

Uistinu su mnogi bh. stanovnici egzistencijalno zavisni od etničkih stranaka i uvijek ih iznova biraju. Ono što liči na nacionalizam je tek strategija preživljavanja. Mnoga radna mjesta u javnim službama se dobijaju po etničkom principu. Za pravednu raspodjelu radnih mjesta po sposobnostima kandidata u ovakvom sistemu nema mjesta“, zaključuje se u članku „Tagesspiegela“.