Političari Srbije se sve više okreću Moskvi

Tokom cijelog ljeta u posjeti Moskvi su se smjenjivali predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, premijer Ivica Dačić, i prvi potpredsjednik vlade Aleksandar Vučić. Već sada se inače najavljuje i susret Tomislava Nikolića sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom 11. septembra u Sočiju.

Druga linija je Rusija kao tradicionalni srpski partner

Spoljnopolitički novinar „Politike“ Slobodan Samardžija smatra da je potpuno jasno da je promijenjena politika Srbije, posebno kada je riječ o njenim inostranim partnerima: „Stvar je jednostavno logična, iz prostog razloga što ono što smo htjeli da uradimo sa Zapadom i Evropskom unijom (EU) ne ide tako brzo kako smo mi željeli. Naravno, niko se ne odriče te linije ka EU, ali činjenica je da postoji i druga linija u kojoj je prije svega Rusija kao tradicionalni srpski partner. Ono što se od Rusije trenutno traži je više na ekonomskom planu, jer naravno u ovoj teškoj situaciji je svima potreban novac. Tako da vjerujem da su srpski političari tamo išli ne toliko da dobiju političku naklonost Moskve, koja postoji odavno, nego jednostavno da vide kakve poslove mogu da prave sa Moskvom u budućnosti.“

Svjesni geopolitičke situacije

Igor Novaković, istraživač ISAC fonda, kaže za DW kako misli da će nova vlada svoje spoljnopolitičke prioritete definisati tek u narednih nekoliko mjeseci, ali da će, bez obzira na svu srdačnost odnosa sa Rusijom, Evropska unija ostati prioritet novih vlasti:

„U svakom slučaju, mislim da je nova vlast svjesna geopolitičke situacije u kojoj se nalazi Srbija, i da tu nema previše prostora. Naravno, oko nekih pitanja se vjerovatno može postići saglasnost sa Rusijom, a to je prije svega odnos Srbije prema NATO, odnosno očuvanje vojne neutralnosti. To bi u svakom slučaju išlo na ruku Rusiji i njenoj spoljnopolitičkoj bezbjednosnoj viziji. S te strane se saglasnost vjerovatno može postići, ali za nešto dalje mislim da su evropske integracije apsolutni prioritet koji će ova vlada podržavati.“

EU diktira stepen odnosa sa Rusijom

Srbija, kao zemlja koja želi punopravno članstvo u EU, trebalo bi da u tom smislu slijedi nekakvu zajedničku evropsku politiku, koja se često razlikuje od ruske politike. To otvara pitanje koliko Srbija daleko može ići u saradnji sa Moskvom, a da ne ugrozi evropske integracije. Slobodan Samardžija za DW ocjenjuje kako je to više pitanje za Brisel i Rusiju nego za Srbiju:

„To je stvar koju mora da riješi sama EU, tačnije da li pristaje da jedna zemlja kao što je Srbija jednako sarađuje sa obje strane. Znači, taj neki vještački, da tako kažem, sukob, koji postoji na toj relaciji Rusija - EU, lomi se preko naših leđa i leđa ostalih zemalja koje bi da se uključe u tu saradnju. Jednostavno, to mora da se riješi na relaciji Moskva-Brisel. A ako se to ne riješi, to će se dugo vući i neće biti dobro ni za koga. Jer, ponavljam, Rusija nije važna samo nama, ona je itekako važna i EU. Prema tome, to se rješava na nekim drugim nivoima, i Srbija kao takva ne može u tome da učestvuje. Ona samo može da vodi o tome računa i da se prilagođava.“

Autor: Ivica Petrović

Odgovorna urednica: Marina Martinović