Pola milenija od smrti Leonarda da Vincija | Panorama | DW | 02.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Pola milenija od smrti Leonarda da Vincija

Leonardo da Vinci se i 500 godina nakon smrti smatra možda jednim od najvećih genija svih vremena. Bavio se svačim kao pravi čovjek renesanse, sin služavke družio se i s kraljevima. Ali ostao je i misterij.

Za Leonarda da Vincija su umjetnost i znanost bili jedno, zapravo za njega je baš sve nekako bilo povezano. Zanimalo ga je sve, a ono što je otkrio u prirodnim znanostima je utjecalo i na njegovu umjetnost. Već kao mališan je znao sjesti pred vrata sa bilježnicom i pisao i crtao oblake koje je vidio. Kao odrastao je riskirao ne samo tamnicu nego i lomaču kad je potajice secirao leševe kako bi naučio više o anatomiji, mišićima, zglobovima i proporcijama.

Leonardo je rođen 15. travnja 1452. u Anchianu, mjestašcu u općini Vinci u Toskani. Njegovi roditelji, bilježnik i 16-godišnja služavka, nisu bili vjenčani. Zato je odrastao kod svog djede i već tada je rado crtao. Na naukovanje je uspio doći kod poznatog kipara iz Firence Andree del Verrocchia koji je često ispunjavao i naloge svemoćne obitelji Medici čiji su trgovci i bankari svojim novcem i utjecajem stoljećima određivali što će se događati u Firenci.

Italien: Altstadt von Florenz (picture-alliance/dpa/D. Kalker)

Firenca je bila metropola renesanse, a Leonardu su tamo otvorena vrata i u palače najmoćnijih.

Posve novi likovi portreta

Leonardu su tako otvorena vrata i u više društvene krugove, a postao je članom i Lukasovog ceha, udruge umjetnika Firence. Mirno je slikao portrete uglednika i prizore svetaca i svetica Božjih. Neke je radio po narudžbi, neka djela su desetljećima ostajala u njegovoj radionici i zapravo za mnoge ne znamo razlog. Najveća misterija je i možda najpoznatiji portret na svijetu, njegova Mona Lisa od koje se nikad nije odvajao – makar danas tek možemo slutiti, tko je to uopće na slici.

Mona Lisa Leonardo da Vinci (picture alliance/Heritage-Images)

Tko je bila Mona Lisa? To se ne zna točno, neki ne vjeruju čak niti da je to original koji visi u Louvreu - slika je neko vrijeme bila ukradena. Ali tek od Leonarda su i žene na slikama promatrače gledale ravno u oči.

Neki tvrde kako je to bila neispunjena ljubav njegovog života, drugi pak tvrde kako ga zapravo uopće nisu zanimale žene nego muškarci. U svakom slučaju je i na svojim slikama ženama dao novo samopoštovanje: prije Leonarda je bilo uobičajeno žene prikazivati „kako se pristoji", ponizno spuštene glave ili barem iz profila. Tek kod Leonarda i žene odvažno promatrača gledaju ravno u oči.

Spoznaje „naopačke"

Bili bi nepošteni djela Leonarda svesti samo na njegove slike. Sa jedne strane, zapravo iza njega nije ostalo mnogo djela: posve pouzdano znamo da je on autor za tek nešto više od desetak slika. Sa druge strane, ostavio je mnoštvo studija anatomije i skica, tekstova koje je pisao da se može „normalno" čitati tek u zrcalu, nacrta i planova za strojeve koji će nastati tek u dalekoj budućnosti. Tu je i tenk, ronilačko odijelo, naprava kojom će i čovjek moći poletjeti (koja, uzgred rečeno i po suvremenoj rekonstrukciji, nije baš savršena jer se napravom teško može upravljati, ali funkcionira!)

Projektirao je i mostove, čak i jedan čitav grad, ali većina njegovih planova nikad nisu bili ostvareni. Većinu života je proveo u metropolama renesanse: Firenci, Milanu, Rimu... Mnogi su naručivali djelo od Leonarda, bile to bogate plemićke obitelji ili čak papa. Ali u drugom desetljeću šesnaestog stoljeća je tadašnja Italija počela tonuti u rat: duga je priča, tko je sve protiv koga ratovao i zašto, no nije bilo baš vremena za umjetnost. Zato ga zove jedan od sudionika u tim ratovima, francuski kralj Franjo I. praktično odmah nakon što je naslijedio prijestolje 1515. godine.

BG Werke von Leonardo da Vinci (picture-alliance/Heritage Images)

Ostavio je bezbroj studija i skica. Glasovite su i njegove studije anatomije makar je lako zbog toga mogao dospjeti i na lomaču da je Crkva ikad to saznala. Ipak, to nije smetalo niti papu da naruči slike...

Francuski kralj poziva Leonarda u Francusku i obećaje mu sve što poželi: smještaj na skromnom, ali ne baš tako maleno imanju, redovitu plaću i vrijeme da se bavi svime čime se želi baviti. Jedina obaveza mu je bila povremeno organizirati gozbe za kralja. Francuska epoha Leonarda da Vincija je trajala jedva tri godine: 2. svibnja 1519. umire u Chateu Clos Luce – po legendi, u rukama francuskog kralja i zaštitnika umjetnosti.

Povodom 500. obljetnice smrti Leonarda da Vincija, organiziraju se brojne izložbe i manifestacije. Pariški Louvre, zapravo nasljednik umjetničke zbirke francuskih kraljeva, priprema posebnu retrospektivu ove jeseni. Jedna od najvećih zbirki skica i bilješki Leonarda je ona britanske Royal Collection. Kraljevska zbirka ovog proljeća brojne crteže predstavlja u čitavom nizu gradova u Velikoj Britaniji. Od konca svibnja do 13. listopada će oko 200 crteža Leonarda biti izložene u Buckinghamskoj palači.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android