1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pokušaj zataškavanja genocida u Srebrenici

11. juli 2022

Fabrička hala u Srebrenici u kojoj je u julu 1995. strijeljano više od hiljadu ljudi sada se "renovira", piše austrijski Standard.

https://p.dw.com/p/4Dwq6
Szene Dokumentation | Überlebende in Srebrenica
Foto: Apollo Film

„Godišnji Marš mira, kojim se obilježava genocid nad više od 8.300 Bošnjaka, postao je ritual sjećanja i opomene za preživjele, obitelji žrtava i ljude iz cijelog svijeta. Marš je važan i zbog toga što političke pristaše zločinaca nastavljaju negirati genocid. Cilj počinitelja bio je protjerati ili pobiti sve nesrbe kako bi RS priključili „Velikoj Srbiji"", piše austrijski Standard u povodu 11. julai obilježavanja genocida u Srebrenici.

List dalje piše o skladištu u Kravici u kojem je 13. jula 1995. godine strijeljano više od 1000 ljudi. Salve mitraljeza, piše dalje list, ostavile su duboke rupe u zidovima hale. 

„No, gradonačelnik sada zgradu “renovira” za gotovo 100.000 eura, a vanjski zidovi mjesta zločina već su okrečeni. Prilikom obilaska dvorane susjedi pitaju zašto se ovdje fotografira. Nedugo zatim pojavljuje se crni auto. Čovjek izlazi, viče da nestanemo. On stoji uz rub ceste raširenih nogu i fotografira novinarkin automobil, očito u namjeri da je zastraši", piše Standard.

„Emir Suljagić, šef Memorijalnog centra Potočari, gdje su 1995. godine bili stacionirani nizozemski vojnici iz sastava UN-a i gdje je desetine hiljada ljudi iz Srebrenice pobjeglo, kada je grad 11. jula pao u ruke Vojske RS-a, govori o „aktivnoj zabrani sjećanja" od strane političke elite RS-a. 

Marš mira 2022
Godišnji Marš mira, kojim se obilježava genocid nad više od 8.300 Bošnjaka, postao je ritual sjećanja i opomene za preživjele, obitelji žrtava i ljude iz cijelog svijeta.Foto: Marinko Sekulić/DW

„Imali su tri desetljeća da se suoče s vlastitom prošlošću, a dogodilo se suprotno”, kaže Suljagić za Standard. "Zašto bih gubio vrijeme objašnjavajući im?", pita Suljagić koji navodi da na stranici (Memorijalnog centra – op. red.) stoji DNK analiza žrtava", piše austrijski list.

Rat od prije 30 godina

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o ratu u Hrvatskoj za kojeg navodi da je bio borba „Davida protiv Golijata" kao i današnji rat u Ukrajini.

„Imena gradova poput Vukovara, Osijeka, Sarajeva silazila su s usana jednako kao Lugansk, Harkov ili Sjeverodonjeck danas", piše FAZ.

List opisuje situaciju u julu 1992. godine u Našicama u kojima je bio veliki broj izbjeglica iz obližnje BiH koji su bježali prema Hrvatskoj sa sjevera zemlja koji su upravo bile zauzele srpske trupe.

„Bio je to metež, potpuno u skladu sa ovim ratom. Bez jasnih frontova, sklepanih vojski, bijega i protjerivanja. Tijekom "jugoslavenskog rata" Hrvatska se sve bolje organizirala, konačno izdržala nadmoć Srbije i izbjegla podjelu zemlje; u BiH su se borili Hrvati, muslimani (u orginalnom tekstu stoji muslimani – op. red.) i Srbi, na kraju svi protiv svih."

„Isporuka oružja je još i tada bila tema. Njemačka je bila daleko od toga da u tome učestvuje", piše FAZ.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu