Poklade na kozarački način

Posljednje četiri godine mještani ovog kraja iskoristili su vjerski praznik Bijele poklade koje se obilježavaju posljednje nedjelje prije Vaskršnjeg posta i pokrenuli prepoznatljivu turističku atrakciju. Priča je krenula s namjerom da se područje Potkozarja duhovno obnovi, a sve izgleda drugačije od zborova kakvi se mogu vidjeti u današnje vrijeme.

“Nije ovo vašar na koji dovedete pjevače sa strane gdje se gleda ko je popio više piva i pojeo više janjetine. Ovo je jedna kulturna i duhovna manifestacija,“ kategoričan je Slobodan Radulj jedan od inicijatora “Kozaračkih poklada”.

Uz lovačku čorbu i nezaobilazne lovačke priče

Dva mala sela, Verići i Bistrica, imaju pet ojkačkih grupa koje pjevaju isključivo ovu tradicionalnu pjesmu ovog kraja.

A kako nije lako pjevati kada živa u termometru pokazuje nekoliko stepen ispod nule pjevači i posjetioci se griju uz lovačku čorbu, a ne nedostaje ni lovačkih priča. Na ovom području ima gotovo svih vrsta divljači osim medvjeda. Vuk je pak gost koji dolazi povremeno. Veći dio godine lovci hrane i štite divljač, dok onaj manji dio godine kad je dozvoljen lov određenih vrsta mogu da pokažu i svoje lovačke sposobnosti. Preparirani vepar, star više 30 godina, samo je jedan od kapitalnih ulova kojima se ponosi ovdašnje Lovačko društvo. Pored toga ponose se i certifikatom za lovačku čorbu, a nema im mane ni kada je riječ o lovačkim pričama. Tajnu šta čini Bistričku lovačku čorbu tako posebnom, nismo uspjeli otkriti. Ono što se zna je da se ovaj specijalitet pravi od najmanje tri vrste mesa divljači i da je glavni kuvar Sretko Kukić zanat ispekao u ugostiteljskoj školi u Prijedoru od stare majstorice.

Kulinarski zanat pekle su i domaćice ovog kraja, a pojedini recepti se prenose sa koljena na koljeno stotinama godina. Dragica Petrović kaže da će se pobrinuti da se ove delikatese tradicionalne kuhinje zadrže još godinama.

Kozarčani se mogu pohvaliti i raznim ručnim radovima - vezom, tkanjem, ali i radovima od drveta.Tako se mogla vidjeti dijelovi narodne nošnje stari i do 120 godina.

Od Tita do Kipa slobode

Među izloženim radovima penzionera Milenka Vučkovca mogu se naći različite skulpture od Tita, simbola SAD-a Kipa slobode, do ikona. Ovaj penzioner kao izložbeni prostor koristi drvena kola koja je napravio njegov djed. Milenko drvoreze radi iz ljubavi. No, neke je uspio i prodati.

Kao mnogi umjetnici i on ima rad koji za njega ima neprocjenjivu vrijednost.

“To je moj prvi rad na kojem je Bogorodica u velikom formatu,” kaže Milenko i dodaje da radove radije pokloni nego što ih proda jer za njih ne može dobiti pravu vrijednost.

Uskoro i čaroice

Nakon četiri godine održavanja “Kozaračke poklade” dobile su epitet turističke atrakcije, a organizatori su pored mještana Turističke organizacije Banjaluke i Prijedora. Stigle su i najave iz Turističke organizacije Republike Srpske da će se ovakve manifestacije više finansirati.

Postoje planovi da “Kozaračke poklade” dobiju i nove sadržaje, a prve na listi su čaroice. Riječ je o običaju koji je pravoslavna verzija maškara koje obilježavaju vjernici katoličke vjere. Naredne godine pored pjesme i običaja kozarački kraj bi trebao da dobije i svoj mali karneval.

Autorka: Sanja Srdić

Odg. urednik: Zorica Ilić