Pokaži mi svoju frizuru i reći ću ti odakle si

Kad bi neki znanstvenik izvanzemaljac Zemlju promatrao kroz dalekozor, svojim kolegama bi mogao reći sljedeće: više od sedam milijardi ljudi živi na planetu, i gotovo svi oni nose dlake na glavi - u prosjeku 100.000. Na cijelom svijetu ljudi kreativno i na razne načine oblikuju svoju kosu. Pletu je, tupiraju, briju, boje, uvijaju ili skrivaju. Naš izvanzemaljski znanstvenik bi se pitao: Zašto to radite? Mi ljudi u biti i sami ne bismo imali adekvatan odgovor na to. No jedno je sigurno: kosa je za čovjeka više od puke zaštite od vrućine ili hladnoće. Frizura simbolizira ljepotu, status, mitologiju ili religiju - ovisno o kulturi iz koje dolazimo.

Japanski način: uz šišanje dobijete i masažu

Japanski frizer Takamasa Ku Bo (umjetničko ime "Taka") je menadžer salona "Mod's Hair" u Düsseldorfu. Mod's Hair je u biti jedan od salona francuskog lanca frizerskih salona, ali kako se nalazi u dijelu grada u kojemu žive brojni Japanci, u njemu se frizeri posvećuju i japanskim frizerskim tradicijama. Kosa se kod Take njeguje, frizira, a usto se još mušterijama masiraju glava i ruke.

Kosa u Japanu ima mnoga značenja, objašnjava Taka. Kosa u toj zemlji važi kao nešto živo. Ako se, primjerice, prije imalo neku želju, onda se moglo odrezati jedan pramen kose i odnijeti u hram. Taka je svoju ljubav prema oblikovanju kose otkrio sasvim slučajno. Rođen je u Brazilu. S 15 godina se odselio u Japan kako bi postao profesionalni nogometaš. No, jedna ozljeda ga je primorala da promijeni planove te je pronašao posao u frizerskom salonu. Karijera mu je tada krenula uspješnom putanjom i ponovno dovela do profesionalnog nogometa: danas frizira nogometaše iz klubova poput Manchester Uniteda ili FC Nürnberga.

No, zašto smo mi ljudi toliko fascinirani kosom? Povjesničar umjetnosti Christian Janecke već dugo istražuje ovo područje iz kulturno-znanstvene perspektive. On navodi kako kosa više nema onu funkciju kakvu je nekoć imalo krzno, već je riječ o kulturnom „dobru“. „Moglo bi se reći da što smo tijekom vremena gubili sve više kose, ono što nam je ostalo, počeli smo sve više cijeniti. Kosa je međutim istodobno i statusni simbol“, objašnjava Janecke. Dodaje kako je u posljednje vrijeme sve više u trendu kombiniranje različitih tradicionalnih načina ukrašavanja i friziranje kose, kao i da je duga kosa u većini kultura statusni simbol.

Ekstenzije za plavuše na afrički način

Duga kosa, odnosno stavljanje ekstenzija u kosu su jedna od tehnika, zbog koje vrijedi otići u afroshop "Zeebra Tropicana" u Kölnu. U tom salonu se već više od 20 godina kosa firizira prema zapadnoafričkoj tradiciji. Tehnike pletenja, koje se ovdje primjenjuju, su prvotno bile namijenjene da bi se ukrotila jako kovrčava kosa Afrikanki i Afrikanaca. "U međuvremenu su mi mušterije većinom njemačke", kaže frizerka Baaba Yankah-Oduah. Pomoću afričke tehnike pletenja ona produžava tanku, lomljivu kosu, a među njezinim mušterijama je i dosta plavuša. Baaba je u Njemačku došla kako bi radila kao inokorespondentica u veleposlanstu Gane. A kako je tada često frizirala svoje kolege i kolegice, jednog dana je došla na ideju da otvori vlastiti salon i tako postala prva afro-frizerka u Kölnu.

Svaka kultura kreira nešto drugo od kose njezinih pripadnika. Jedno vrijeme su određene frizure bile tipične za neku kulturu. Danas se to promijenilo, kaže Janecke: "U međuvremenu se svugdje mogu vidjeti frizure, u kojima se kombiniraju različiti elementi tradicionalnih frizura."

Turski frizeri i njemački muškarci

Međutim, nisu samo žene te koje veliku važnost polažu posjetima frizeru. Muškarcima su njihove frizure također vrlo važne, uključujući i – frizure brada i brkova. No, i ovdje postoje razlike u načinu brijanja i šišanja. Primjerice, dok njemački frizeri svoju klijentelu briju u pravilu električnim brijaćim aparatom, Turčin Adnan Otukan svoje mušterije u salonu „Mens World“ u Kölnu brije – britvicom, odnosno, žiletom.

No, on ih istodobno ovim instrumentima i šiša. „To me naučio moj otac. Obzirom da sam oduvijek znao dobro crtati i slikati, počeo sam i mladima na glavi i bradi 'ucrtavati' razne oblike. Jedno vrijeme je to bilo jako popularno i pravi trend“, kaže Otukan. Među njegovim klijentima je i njemački amaterski trkač maratona Gerd Mausbach kojem je na glavi 'ucrtao' tursku zastavu. Na maratonu u Istanbulu ova je frizura privukla veliku pozornost.

Frizeri kao Taka, Baaba i Adnan su sa sobom u Njemačku donijeli i tipične, tradicionalne frizure. One doduše ne traju vječno, već ih se mora obnavljati. Kosa u prosjeku naraste oko 0,5 milimetara dnevno. Samim time se i postavlja pitanje, zašto uopće cijeli taj trud oko kose i frizure? „To je zapravo sporedno. Ljudi ionako ne idu frizeru samo zato što im on ili ona kreiraju neku dobru frizuru već stoga jer taj dotični frizer takoreći najbolje razumije njihovu individualnost“, kaže Janecke.

Autorice: Ananda Grade / Marina Martinović / Željka Telišman

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić