Poezijom graditi mostove | Panorama | DW | 23.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Festival poezije u Berlinu

Poezijom graditi mostove

Na 23. Festivalu poezije u Berlinu publici je prezentiran rezultat višednevne radionice međusobnog prevođenja pjesnika iz Njemačke, Austrije, Švajcarske, BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

Ideja je bila i za poetski svijet neobična i neuobičajena. Pjesnici iz različitih kultura njemačkog govornog područja te govornog područja 4 zemlje nasljednice bivše Jugoslavije se susreću u berlinskoj Akademiji umjetnosti da bi razmjenjivali iskustva i mišljenja o svojoj poeziji, te zajedno pisali neke nove pjesme. I kako reče direktor festivala Dr. Thomas Wohlfahrt, „poetski nasljednici sa područja na kojem se nekad zvanični jezik zvao srpskohrvatski ili hrvatskosrpski. Danas su to, kao što je poznato, četiri samostalna jezika, bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski."8 poeta , koji po prvi put i sami imaju priliku da se upoznaju i druže sa kolegama iz Njemačke, Austrije i Švajcarske.

Jezičke barijere su savladavane uz pomoć prevodilaca, ljudskih i emocionalnih barijera nije bilo, tvrde učesnici, svi zaredom. I zahvalni su što im je napokon omogućen ovakav susret. A omogućen je uz pomoć različitih kulturnih institucija, bosanskohercegovačkog i hrvatskog Društva pisaca, Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović" iz Crne Gore, te Kulturnog centra Beograda. Sa njemačke strane su značaj ovog druženja prepoznali i finansijski pomogli  predstavništva Goethe instituta u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu, te berlinska Akademija umjetnosti i kulturni fondovi grada Berlina.

- pročitajte i ovo:  Prevođenje kao duhovna mostogradnja

I učesnici i publika višejezični

U percepciji onih koji uče njemačkog jezik, taj jezik važi kao težak. „Deutsche Sprache, schwere Sprache". Za one koji ga vole je to  „jezik filozofa i pjesnika", Goethea, Heinea, Nietschea. I naziv ovog projekta je filozofsko-poetski. VERSchmuggel, igra riječi, koja bi se mogla prevesti kao „Krijumčarenje stihova". A stihovi, koji su razmjenjivani i nastali u okviru radionice su takođe višeznačni, duboki, mahom opterećeni balastom ratova na području Jugoslavije, bivše multietničke zemlje u srcu Evrope i odrastanja sa problemima postratnog vremena. No, za berlinsku publiku, oni su  razumljivi.

Mladi pjesnici sa njemačkog govornog područja i iz zemalja bivše Jugoslavije u Akademiji umjetnosti u Berlinu publici predstavili rezultate zajedničke radionice

Mladi pjesnici sa njemačkog govornog područja i iz zemalja bivše Jugoslavije u Akademiji umjetnosti u Berlinu publici predstavili rezultate zajedničke radionice

Bjanka Alajbegović i Almin Kaplan iz BiH, Alan Brlek i Martina Vidaić iz Hrvatske, Nikola Ćorac i Jana Radičević iz Crne Gore, te Maša Seničić i Bojan Vasić iz Srbije su zajedno sa kolegama sa njemačkog govornog područja, suvereno prezentirali novonastale pjesme, nakon čega su nagrađeni dugim aplauzima. I publika, sudeći po tome da je malo posjetilaca trebalo simultane prevodioce, je imala dodira sa ovim govornim i kulturnim područjima.

- pročitajte i ovo:  Šimo Ešić: „Ko ne čita nije cool“

Nova prijateljstva, novi projekti

Berlinsko višednevno druženje je okončano prije svega, novim prijateljstvima. To potvrđuju i Martina Vidaić i Bojan Vasić u razgovoru za DW. Za mladu pjesnikinju iz Hrvatske je bavljenje poezijom bilo sudbinsko. Ona piše od djetinjstva, iako pjesništvo, priznaje, u odnosu na prozu ima manje pobornika. „To nije problem samo poezije, u Hrvatskoj općenito malo ljudi čita, ali ipak postoji neka vjerna pjesnička publika", kaže Martina.

U projektu VERSmmugel u okviru Festivala poezije u Berlinu učestvovali Bojan Vasić iz Srbije i Martina Vidaić iz Hrvatske

U projektu VERSmmugel u okviru Festivala poezije u Berlinu učestvovali Bojan Vasić iz Srbije i Martina Vidaić iz Hrvatske

Slično je i u Srbiji, dodaje Bojan Vasić, dobitnik književnih nagrada Vasko Popa i Miroslav Antić. Boravak u Berlinu oboje ocjenjuju veoma pozitivno. „Po prvi put sudjelujem u ovakvom projektu", dodaje Martina.  „Neobično je, na sasvim drugi način počneš razmišljati o svom jeziku, i o svojim pjesmama jer ih pokušavaš objasniti nekome, ko ne govori taj jezik, što je za autora teško. Prenošenje stihova postaje prenošenje kulture." I za Bojana Vasića je ovo druženje bilo veliko obogaćenje: „Upareni smo sa odličnim pjesnicima njemačkog govornog područja, koji imaju sličnu poetiku kao mi."

Njima dvoma ne trebaju prevodioci, dodaju kroz smijeh, mada se dobar dio knjiga prevodi sa hrvatskog na srpski i obrnuto. I raduju se daljnjim susretima. Direktor Festivala poezije u Berlinu, Wohlfahrt je najavio nastavak kreativnih druženja  u Austriji, te BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji u vremenu od 5. do 25. maja ili svibnja. Naravno, pred publikom, koje će, nadaju se svi, biti barem toliko, koliko ju je bilo u Berlinu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu