Podvlačenje crte: Stasi-akti postaju dio Saveznog arhiva | Politika | DW | 17.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Komentar

Podvlačenje crte: Stasi-akti postaju dio Saveznog arhiva

Državna služba zadužena za Stasi dokumentaciju 17. juna se integrira u Savezni arhiv i gubi samostalnost. To je gesta koja se može pogrešno shvatiti jer taj datum podsjeća na ustanak u DDR-u 1953, piše Marcel Fürstenau.

Arhiv Stasi-ja

Arhiv Stasi-ja

To je tako sa simbolikom. Tim više što je predmet o kojem je riječ, tokom 31 godine svog postojanja, i sam postao simbol: ta u povijesti jedinstvena institucija, u kojoj se od pada diktature DDR-a, čuva 111 kilometara špijunskih izvještaja Ministarstva državne sigurnosti (MfS). I prije svega: slobodno su dostupni. Za žrtve Stasija, kako je Ministarstvo državne sigurnosti oduvijek bilo poznato u narodu. Ali i za istraživanje i medije.

Za ovu intituciju, kojoj su se čudili u cijelom svijetu a koja je bila uzor za zemlje  sa vlastitim iskustvom diktature , 17. juna 2021. godine zavšava se jedna era. Na ovaj povijesno obilježen datum će Državna služba za dokumetaciju Stasi-ja biti integrirana u Savezni arhiv. Tako je odlučio Bundestag uz djelomice žestoko protivljenje posebice aktivista za ljudska prava iz DDR-a. Njima su zagovarači ovakve odluke kontrirali ispravnom i važnom napomenom da će akti Stasi-ja i dalje ostati otvoreni. 

Živući spomenik

Unatoč tome, postoji i ostaje glavna razlika da li otrovno nasljeđe tajne policije DDR-a pohraniti u za to formiranu državnu instituciju ili u neki pododjel u Saveznom arhivu. Sa čisto formalnog gledišta, akti bi neovisno od njihovog sadržaja mogli biti prije svega jedno: akti. Zašto onda praviti razliku između onih iz Stasija i - da bi ostali u žanru - i onih iz Tajne državne policije (Gestapo) iz nacističke ere? 

Marcel Fürstenau

Marcel Fürstenau

Pitanje na koje je jedini točan odgovor dat osnivanjem Službe za dokumetaciju Stasi-ja: Jer su ljudi u DDR-u svojim mirnim prosvjedom 1989./90. bacili komunistički režim na koljena. Jer su jurišem na sjedište Stasija u Berlinu i u okruzima DDR-a zaustavili već započeto uništavanje datoteka. Ovaj čin moralne hrabrosti, praćen povikom „Moji spisi pripadaju meni!“, bio je više od simbolike. Bilo je hitno neophodno učiniti čin pravde za milione žrtava samovolje i zloupotrebe vlasti i postaviti svojevrsni živući spomenik.

Simbolički datum

Datum osnivanja Službe za dokumentaciju Stasi-ja bio je od velike simboličke važnosti: 3. oktobar 1990. - dan kada je Njemačka slavila svoje ponovno ujedinjenje. Mnogi istočni Nijemci željeli su drugi datum: 17. juni. - u znak sjećanja na narodni ustanak u DDR-u 1953. Tada je, samo osam godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, propao prvi pokušaj ujedinjenja podijeljene zemlje.

U Zapadnoj Njemačkoj je 17. juni proglašen danom sjećanja i državnim praznikom. Ozbiljna gesta političara - koja je, međutim, s godinama sve više gubila svoju snagu i važnost jer je otuđenje između Istoka i Zapada napredovalo. 17. jun je ostao za većinu njih slobodan dan usred ljeta, kada su se zapadnonjemački političari u svojim govorima kleli u njemačko jedinstvo, u koje većina njih ni sama vjerojatno više nije vjerovala. Kada se onda 1990. to neočekivano dogodilo, zahvaljujući hrabrosti ljudi u DDR-u, državni praznik je ukinut i zamijenjen 3. oktobrom. Međutim, on samo označava povijesni upravni akt, ali ne i borbu Nijemaca za slobodu i samoodređenje.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu