Podrška protestima u BiH iz Beograda

Esejista, teatrolog i prevodilac Mirjana Miočinović i pisci Filip David i Vladimir Arsenijević pružaju nedvosmislenu podršku protestima u BiH, prije svega zbog njihovog čisto socijalnog karaktera, ali strahuju da bi političari u BiH i regionu mogli da bunt iskoriste za ostvarivanje svojih političkih interesa, pa čak i jačanje tzv. nacionalne solidarnosti.

"Na primjeru BiH vidi se sve ono što je nekada bila Jugoslavija. Bosna, posebno Federacija BiH je sada možda jedino multietničko područje i sve što nagovještava narušavanje etnički čiste teritorije, izaziva paniku u svim državama regiona", kaže u razgovoru za DW Filip David.

Retorika iz 90-tih godina

Dodaje da "iskreno podržava" proteste u BiH, prije svega zato što nisu nastali ni na kakvim nacionalističkim osnovama, ali konstatuje da su neke od prvih reakcija na proteste bile bliske predrasudama i teorijama zavjere, prisutnim 90-tih godina.

"Početkom 90-tih, kada je došlo do raspada Jugoslavije, proturene su teze da prvo treba riješiti nacionalno pitanje, a potom se baviti demokratijom. Sada se opet u prvi plan stavlja nacionalno pitanje - učesnicima ove časne i poštene pobune postavlja se pitanje - kako se sad borite protiv vašeg rukovodstva koje o vama brine? Poruka koja im se šalje je - vi ste Hrvati, vi ste Srbi, vi ste Bošnjaci - to je ono što je najbitnije. Svi drugi pokušavaju da vas eliminišu, da vas unište, da vam oduzmu teritoriju…"

Ne želi da predviđa ishod protesta u BiH, ali problem vidi u činjenici da se u takvoj vrsti pobuna ne vidi politička i ideološka alternativa, "već na površinu izbija samo jedno veliko nezadovoljstvo".

"Pomalo sam sumnjičav da li plenumi i ta tzv. neposredna, ulična demokratija mogu da riješe problem", kaže Filip David i objašnjava da, ako se eliminiše tzv. revolucionarni metod, do značajnih promjena može doći ukoliko u zemlji postoje jaki sindikati, nevladine organizacije, intelektualne elite, i ukoliko postoji podrška međunarodne zajednice. "Sve to za sada nije na sceni", dodaje on.

Dejtonski sporazum

"Čini se da ni međunarodna zajednica ne zna šta će, ona svaki čas ima problema na drugim stranama, a Bosnu je ostavila takvom kakva jeste. U Dejtonu je bilo najvažnije zaustaviti krvoproliće, a za kasnije je ostavljeno da se vidi kako će to dalje funkcionisati. Dejtonski sporazum je zapravo ozvaničio ono što je bilo u tom trenutku na terenu, pa je čak na neki način nagradio one koji su činili zločine."

Vjeruje da, uprkos protivljenju nekih političara, među kojima je i Milorad Dodik, RS treba da ostane dio BiH jer bi u suprotnom nemiri mogli da budu izazvani u cijelom regionu. "To bi bili lokalni sukobi, ali krvavi, teški i ništa se ne bi riješilo. Ono što je očigledno veliki problem ovog prostora je to što su sve države zasnovane na tome da treba da budu etnički čiste."

Sličnog mišljenja je i Mirjana Miočinović koja kaže da su je istinski socijalni protesti u Federaciji "zadivili i ohrabrili" ali da je brine zato što neka vrsta "revolucionarnog zanosa , polako počinje da se gasi".

"Meni je na neki način nejasno kako se to nije organizovalo u jedan smiren, ali konstantan, trajan, svakodnevan, svakonoćni otpor . Oni sada mogu sami upropastiti svoj veliki potez. To mora da se obnovi, inače će nestati, kao da nikada nije ni postojalo. To je ono što je stvarno zabrinjavajuće i o čemu razmišljam kada mislim o Federaciji BiH."

RS, koju naziva "monstruoznom tvorevinom, čije je postojanje omogućeno Dejtonskim sporazumom", Mirjana Miočinović vidi kao "prvi i osnovni" uzrok disfunkcionalizacije BiH kao države. Ipak, vjeruje da bi eventualna promjena na socijalnom planu u Federaciji mogla da ima pozitivnog uticaja i na RS.

Identični problemi

"RS se suočava sa apsolutno identičnim socijalnim problemima, sa istim oblikom vladanja - pljačkaškim, korumpiranim, koji se ni malo ne razlikuje od onog u Federaciji, samo je jači, jer ima neposrednu podršku od Srbije", kaže Miočinović i zaključuje: "Ako se protesti ugase u Federaciji, to ne samo da se neće preliti na RS, nego će za dugo cementirati Federaciju u političkom i ideološkom obliku u kakvom se trenutno nalazi."

Izvjesno strahovanje zbog onoga što bi moglo uslijediti poslije bunta u BiH iskazuje i Fillip David, koji vjeruje da postoji mogućnost da se političari u regionu opredijele za "ojačavanje nacionalne solidarnosti".

Razloge za takve pretpostavke djelimično nalazi i u nedavnoj posjeti Zorana Milanovića Mostaru i Milorada Dodika Beogradu.

Mirjana Miočinović vjeruje da je Zapad osjetio upravo tu vrstu opasnosti i poručio da se Hrvatska i Srbija ne smiju miješati u dešavanja u BiH na način koji bi za posljedicu imao sukob na nacionalnoj osnovi.

"Zapad je na neki način političarima u BiH poručio: Gospodo, ako krenete, onako kako ste namjerili, mi to nećemo tolerisati. Jer, oni su svjesni da bi taj požar mogao da koristi političarima, a ne pobunjenicima."

Ključno jačanje bosanskohercegovačkog identiteta

BiH je "zarobljenik Dejtonskih odluka", ocjenjuje Vladimir Arsenijević koji podsjeća da su one donosene 1995. godine "kada su svi bili iscrpljeni od ratnih užasa i kada se samo tražio bilo koji model koji će to privesti kraju".

"Mi vidimo u kojoj mjeri probleme kreiraju odluke koje se donose iz političkih razloga, čak i u svjetlu jednog ratnog okruženja. Zato se pitam koliko će BiH moći da opstane u ovom obliku, ali mi se ipak čini da rješenje nije u bilo kojem obliku separatizma."

Arsenijević je ubijeđen da bi mnogo toga bilo riješeno kada bi "osjećaj da postoji bosanskohercegovački identitet bio iznad svih etničkih identiteta u BiH".

"U tom slučaju možda bi bilo šansi da u BiH u budućnosti bude nešto bolje. U suprotnom se plašim da ćemo se i dalje suočavati sa velikim potresima dok se konačno ne nađu neka rješenja", kaže on.

Činjenica da je veliki broj ljudi iz "tri etničke grupe u BiH osjetio da postoji identitet koji je iznad tih etničkih identiteta" za Arsenijevića je značajan "civilizacijski pomak". Zato pozdravlja "svako gibanje koje BiH pomjera ka poziciji društva, a ne prema tri suprotstavljene etničke skupine".

Slične razloge za optimizam nalazi i Filip David: "U jednom tekstu sam nedavno napisao da ako sadašnja pobuna doprinese porastu osjećanja ljudske solidarnosti, bez obzira na sve ostale podjele, onda je bosanska pobuna već donijela jedan važan rezultat."

Autorka : Una Sabljaković

Odgovorni urednik : Azer Slanjankić