Podjele uoči samita EU | Politika | DW | 25.03.2010
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Podjele uoči samita EU

Čelnici zemalja članica Evropske unije će na dvodnevnom (25.26.3.)samitu razgovarati o strategiji privrednog razvoja članica. Iako nije na dnevnom redu samita, tema će biti i spor oko pružanja finansijske pomoći Grčkoj.

default

Lideri EU ponovo na okupu

U pozivu koji je predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy uoči sastanka poslao šefovima država i vlada evropskih zemalja, nigdje se ne pominje riječ Grčka. To je u skladu sa željama njemačke vlade koja je protiv toga da se na sastanku u Briselu donosi odluka o mehanizmu za finansijsku pomoć unutar tzv. evrozone. Grčka nije platežno nesposobna – to je više puta naglasila njemačka kancelarka Angela Merkel: „Zato pitanje pružanja pomoći nije pitanje o kojem sada treba diskutovati. Bitno je da na tržištima ne stvaramo iluzije. Na dnevnom redu sastanka u četvrtak nije finansijska pomoć, pošto i sama Grčka tvrdi da joj trenutno pomoć nije potrebna.“

Privredni rast i zaštita klime

Herman Van Rompuy

Herman Van Rompuy u pozivnici nije pomenuo da će na samitu biti riječi o Grčkoj

Ipak, krizni plan za prezaduženu članicu eurozone biće važna tema sastanka vodećih evropskih političara, iako će se oni baviti i ostalim tačkama dnevnog reda – privrednim rastom i zaštitom klime. Početkom marta je predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso predložio strategiju evropskog rasta „Evropa 2020“. Riječ je o zajedničkim ciljevima i investicijama u oblasti zaštite klime, istraživanjima, obrazovanju i borbi protiv siromaštva.

Problem je nejednakost između država članica, naglasio je Barroso: „Rasprava o ispravnoj reakciji na deficit grčkog budžeta i nužnost raspodjele tereta, pokazala je da se nejednakost između država članica mora otkloniti. Mi više nego ikada zavisimo jedni od drugih.“

Jose Manuel Barroso (desno) i Georgios Papandreou u Briselu

Jose Manuel Barroso (desno) i Georgios Papandreou u Briselu

Za razliku od njemačke vlade, Evropska komisija želi da se uskoro donese odluka o kriznom planu za Grčku - čiji dug iznosi 300 milijardi eura - uz bilateralne kredite država članica. I grčki premijer Giorgos Papandreou se nada da bi to bila snažna poruka EU-a finansijskim tržištima: „Kada bismo imali takav instrument, bilo bi to dovoljno da se tržištima poruči: 'Sklonite prste, nema špekulacija! Pustite tu zemlju na miru, da radi ono što mora'.“

Preventivne mjere

Dominique Strauss-Kahn

Dominique Strauss-Kahn: "Evropi potreban integrirani okvir"

Kako bi se ubuduće spriječilo izbijanje kriza, šefovi država i vlada članica EU-a će u Briselu razgovarati kako da se efikasnije nadgleda privredna politika svake pojedine članice i kako bi trebala izgledati evropska privredna vlada. Uoči samita, prijedloge je iznio šef Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) Dominique Strauss-Kahn.

„Smatram da je Evropi potreban jedan integrirani okvir za kriznu prevenciju i zaštita za ulagače. Taj okvir bi jednoj evropskoj instituciji trebao ponuditi odgovarajući mandat i sredstva kako bi se spriječilo propadanje međunarodnih banaka“, poručio je Strauss-Kahn.

U okviru samita u Briselu, šefovi država i vlada će razgovarati i o pripremi samita grupe G8 u junu, kao i o posljedicama neuspjele konferencije o klimi održane u Kopenhagenu, u decembru 2009. godine.

Autorice: Susanne Henn/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.