″Podjele kao osnovni principi državne strukture″ | Kiosk | DW | 22.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

"Podjele kao osnovni principi državne strukture"

Brojni mediji na njemačkom jeziku ovog vikenda pišu o 25. godišnjici potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH. Prenosimo ono najbitnije.

"Berlinskog zida više nije bilo. Njemačka se ujedinila, a Evropa proslavljala 45 godina mira. [...] U takvom duhu optimizma, skoro niko nije primijetio kako su nacionalistički ratni huškači u multietničkoj Jugoslaviji postajali sve glasniji i glasniji. Kada je u jesen 1991. izbio građanski rat, Evropa je ostala zapanjena", piše autor Andrej Ivanji za list Mitteldeutscher Rundfunk (mdr) u članku pod naslovom „Bosna i Hercegovina: Istinski mir nije na vidiku".

„Zapad je gotovo četiri godine bespomoćno posmatrao kako u Bosni gine oko 100.000 ljudi, a preko dva miliona se protjeruje iz zemlje. Kada su 21. novembra 1995. tadašnji predsjednici Srbije, Hrvatske i BiH, Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, uz posredovanje SAD-a i učešće Evropske unije, potpisali mirovni sporazum […] Evropa je odahnula. Ubijanjima je došao kraj", nastavlja autor nakon čega navodi kako je BiH danas „duboko podijeljena" zemlja.

„Ni Međunarodni sud za ratne zločine nije dao doprinos pomirenju. [...] Srbi priznaju da je u Srebrenici počinjen zločin, ali ne prihvaćaju presudu Međunarodnog suda u Hagu da je riječ o genocidu i uvijek nanovo ističu zločine počinjene nad Srbima. Sa stanovišta Bošnjaka, Republika Srpska je 'genocidna tvorevina'. A ni Međunarodna zajednica nije našla rješenje za duboku podjelu u zemlji. Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu - Austrijanac Valentin Inzko - ima široka ovlaštenja. Mogao bi otpustiti izabrane zvaničnike, ukinuti usvojene zakone. Međutim, u praksi se visoki predstavnik odriče ovih prava na veto - više od deset godina".

DW Interview Valentin Inzko

"U praksi se Inzko odriče svojih prava na veto - već više od deset godina"

Süddeutsche Zeitung: „Ove subote navršava se tačno 25 godina kada su se tadašnji predsjednici Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pod više nego brižnim pritiskom Amerikanaca, složili oko sporazuma kojim je okončan bh. rat. U isto vrijeme, postavljene su strukture od kojih država i danas pati. Dejtonski sporazum, nazvan po mjestu u američkoj državi Ohio, u osnovi je zaledio tadašnje ratno stanje; on je pokretače sukoba, nacionalizma i etničkih podjela postavio osnovnim principom državne strukture.

Ali ipak: koliko god okolnosti paralizirale BiH - otpor tome unutar društva raste. Na lokalnim izborima prošle sedmice građani su nanijeli težak udarac predstavnicima nacionalnih stranaka koje se smatraju korumpiranima. U glavnom gradu, u izbornoj jedinici Opštine Sarajevo Centar, kandidat napredne opozicione stranke "Naša stranka" prevladao je protiv predsjednika nacionalističko-konzervativne stranke SDA. A u Banja Luci, glavnom gradu Republiek Srpske, 27-godišnji bivši aktivista protiv korupcije i policijskog nasilja pobijedio je na izborima za gradonačelnika, protiv kandidata Dodikove nacionalističke stranke SNSD."

Tagesschau u juče (21.11.) objavljenom tekstu piše o lokalnim izborima u Mostaru, koji će se održati 20. decembra. „Grad još uvijek dijeli nevidljiva granica: stari grad se smatra bošnjačkim dijelom, a naselja preko puta - hrvatskim. Međutim, ljudi u Mostaru žele prevladati tu podijeljenost". U članku se govori o osobama koje se bore protiv nacionalističkih težnji političara koje žele podijeliti zemlju. Jedna od njih je i Irma Baralija, koja je i podnijela tužbu protiv BiH zbog neodržavanja lokalnih izbora u BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava.

„Ova 36-godišnja bivša učiteljica na izborima nastupa u ime liberalne, antinacionalističke i multietničke stranke 'Naša Stranka'. Želi biti dio Gradskog vijeća. Njihov slogan 'Mostar može' zvuči pomalo poput slogana Baracka Obame ‚Yes we can' i zamišljen je kao poziv da se budućnost grada oblikuje zajedno - bez obzira na to smatra li se neko Bošnjakom, Srbinom ili Hrvatom", piše Tagesschau, nakon čega navodi i druge pozitivne primjere za promjene u BiH:

„Toni Zorić želi prošlost punu mržnje ostaviti iza sebe. On je predsjednik Udruženja 'Hercegovina Bike'. Ove sedmice je ovaj 41-godišnjak s još 24 biciklista krenuo na turneju po zapadnoj Hercegovini. [...] Ideja: plasirati Bosnu i Hercegovinu sa slikovitim krajolicima kao odredište za biciklističke turiste.  'To je nešto što mi se sviđa i u tom smjeru vodim svoj život. Budućnost vidim u ciklo turizmu i biciklizmu', kaže Zorić.

Tako to vidi i Petar, 19-godišnjak iz Trebinja. On je Srbin. Za njega je miran zajednički život s Bošnjacima i Hrvatima sasvim normalan: 'Član sam bosanskohercegovačke reprezentacije u brdskom biciklizmu. Imam mnogo prijatelja i poznanika različitih nacionalnosti. To mi ne predstavlja nikakav problem'".

Pripremila: Aida Sofić Salihbegović

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu