Podijeljeno ostrvo u velikoj igri | Politika | DW | 13.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Podijeljeno ostrvo u velikoj igri

Treće nalazište gasa nadomak Kipra raspalilo je fantazije – da li je to način da Evropa postane manje zavisna od ruskog gasa? To svakako misle u Vašingtonu. No tu se kriju i opasnosti od sukoba na podijeljenom Kipru.

Blago je pod morskim dnom i u zavisnosti od toga ko će ga iskopati, mogla bi da se mijenja i politička mapa: važna nalazišta gasa u poslednje vrijeme su otkrivena u istočnom Mediteranu. Početkom godine geolozi energetskih divova Eksona i Katar Petroleuma otkrili su velika nalazišta gasa pred Kiprom.

To je već treće gasno polje koje je na području koje pripada podijeljenoj ostrvskoj zemlji. Traženog goriva ima i pred obalama Izraela i Egipta. Istočni Mediteran bi mogao da postane važan izvor za međunarodno energetsko tržište, što bi u regionu moglo da utiče na promjenu uticaja velikih sila.

To nije promaklo ni američkim diplomatama. Oni u tome vide mogućnost potiskivanja ruskog uticaja sa svjetskog energetskog tržišta i istočnog Mediterana. Iz Vašingtona stižu signali podrške za energetsku saradnju Izraela, Kipra i Grčke.

SAD u posljednje vrijeme u regionu kaskaju za Rusijom koja je ojačala svoju poziciju pred obalom Sirije. Sada bi nalazišta u istočnom Mediteranu mogla da utiču na promjenu situacije. Naime, sa gasom koji se tamo nalazi ne samo da bi mogao da se snabdijeva region, već bi on mogao da se isporučuje i Evropi koja je u velikoj mjeri zavisna od uvoza iz Rusije.

Moguće bi bilo i da se planirani gasovod East Med Pipeline, sa gasom iz Egipta, Izraela i Kipra, preko Grčke i Italije poveže sa mrežom Evropske unije. „Iz ugla SAD, Grčka, Kipar, kao i Izrael su važni partneri kada se radi o učvršćivanju pozicije SAD u istočnom Mediteranu", kaže stručnjak za Kipar, Hari Cimitras sa Instituta za istraživanje mira u Oslu.

Pogoršani odnosi SAD i Turske

Ministar spoljnih poslova SAD Majk Pompeo u martu se sastao sa izraelskim, grčkim i kiparskim šefovima vlada, kako bi razgovarao o energetskom razvoju i zajedničkim bezbjednosnim inicijativama i kako bi poslao signal podrške. Američki senatori Bob Menendez i Marko Rubio uz to su u aprilu pokrenuli inicijativu za ukidanje višedecenijskog američkog embarga na oružje Kipru. Takođe je najavljena saradnja u energetskom sektoru između SAD, Izraela, Grčke i Kipra.

Turska u to nije uključena. Odnosi vlada u Ankari i Vašingtonu već neko vrijeme su napeti. Između ostalog i zbog toga što Turska razmatra kupovinu ruskog raketnog sistema odbrane S400. Prema stavu Vašingtona to predstavlja prijetnju za odbrambenu sposobnost NATO. Turska je već 67 godina članica te zapadne vojne alijanse. 

USA stärken Energie-Interessen in Zypern (DW/D. Cupolo)

Nijazi Kiziljurek

Sa druge strane, isključivanje iz planova o gasovodu naišlo je na negodovanje Ankare. Američko-turski nesporazumi imaju uticaja i na evropski proces ujedinjenja – na kraju krajeva Kipar je i dalje podijeljen, na južni dio koji pripada EU i sjeverni, koji su 1974. godine okupirale turske snage.

Izolacija Turske po pitanju gasa mogla bi da utiče na pokušaje ponovnog ujedinjenja ostrva, smatra Nijazi Kiziljurek, porijeklom sa sjevernog Kipra. On predaje na Kiparskom univerzitetu u Nikoziji i na evropskim izborima je kandidat opozicione ljevičarske stranke AKEL. „Način na koji Izrael sarađuje sa Republikom Kiprom u oblasti energetske politike i pri tom isključuje Tursku neće doprinijeti rješavanju problema."

Podijeljeno ostrvo, zajednički gas?

Prema mišljenju predstavnika vlade sjevernog Kipra, prihodi od proizvedenog gasa bi morali da budu podijeljeni između grčkog i turskog dijela ostrva. Međutim, jug to uslovljava napretkom u pregovorima za ponovno ujedinjenje – a to je zahtjev koji sjever ocjenjuje kao nepošten.

Savaš Toksoz, politikolog i vodeći član sjevernokiparske narodne partije Halkın Partisi, kaže da je vlada sjevernog dijela ostrva otvorena za razgovore sa predstavnicima SAD o eksploataciji gasa. To, međutim, mora da se usaglasi sa interesima saveznika u Ankari. „Mi turski Kiprani pokušavamo da zaštitimo naša prava i borimo se za njih uz pomoć Turske. Ali to ne znači da mi isključujemo alijansu sa SAD", kaže Toksoz. „Odnos SAD prema nama zavisi od njihovih odnosa prema Turskoj. Što su oni bolji, to je za nas bolje."

Pojedini stručnjaci smatraju da bi biznis sa gasom čak mogao da doprinese rješenju višedecenijskog sukoba između grčkih i turskih Kiprana. Šener Levent je, međutim, pesimističan. Glavni urednik sjevernokiparskog dnevnog list a Afrika, bliskog opoziciji, strahuje čak da bi biznis sa gasom mogao da vodi jačanju napetosti na ostrvu.

„To čega se ja bojim je 40.000 turskih vojnika na Kipru, koji su stacionirani na graničnom pojasu između sjevera i juga." Predsjednik Turske, Redžep Tajip Erdogan bi to mogao da iskoristi za podsticanje provokacija. „To me najviše zabrinjava", kaže novinar.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android