Podijeljena sjećanja na nacističke zločine u Grčkoj | NRS-Import | DW | 30.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

izložba

Podijeljena sjećanja na nacističke zločine u Grčkoj

Jedna virtuelna izložba objedinjava umjetnost i istoriju, kako bi bacila novo svjetlo na njemačku okupaciju Grčke u Drugom svjetskom ratu i njene posljedice. To je ono o čemu se u Njemačkoj malo zna.

U cijeloj Grčkoj nalaze se tragovi njemačke okupacije (1941-1944). Prema procijenama život je izgubilo pola miliona ljudi. Velika jevrejska zajednica u Solunu, koji su dugo zvali „Jerusalim Balkana", skoro potpuno je uništena. Trag razaranja, koji je ostavio Hitlerov Vermaht, vodio je do građanskog rata (1946-1949) koji ideološki dijeli zemlju sve do danas.

"Podijeljena sjećanja 1940-1950"

U Njemačkoj se malo zna o mukama Grčke za vrijeme Drugog svjetskog rata. Još 2016. u Solunu je otvorena izložba „Podijeljena sjećanja 1940-1950“. Organizovali su je tamošnji Gete-Institut, Muzej moderne umjetnosti (MoMUS), solunski Jevrejski muzej i Dokumentacioni centar o nacionalsocijalizmu iz Kelna.

- pročitajte još:Ćutanje o Holokaustu u Jerusalimu Balkana

Trebalo je da ta izložba bude otvorena 2021. i u Kelnu, ali je organizatorima pandemija pomrsila račune, pa je pripremljena virtuelna verzija. U poređenju s realnom izložbom, materijal je morao biti redukovan. Uprkos tome, internet-verzija predstavlja gustu mrežu svakodnevnih predmeta, istorijskih dokumenata, tekstova, biografija, umjetničkih djela koji su za tu priliku digitalizovani.

Pogledajte video 03:36

Grad udovica

Virtuelni posjetioci mogu da se kreću kroz dvadeset i jednu izložbenu odaju – od grčko-italijanskog rata 1940-1941, otpora njemačkom okupatoru i oslobođenja, istorije grčkih Jevreja, sve do grčkog građanskog rata. Pametno odabrano obilje informacija jasno pokazuje brutalnost njemačkih okupatora. Kaleidoskop uhvaćenih trenutaka najmračnijeg poglavlja u istoriji njemačko-grčkih odnosa posjetiocima ne omogućava samo da posmatraju izložbu već i da steknu osjećaj za to vrijeme.

Novi putevi memorijalne kulture

Iz svoje kancelarije u Muzeju moderne umjetnosti u solunskoj luci istoričarka umjetnosti Tuli Misirloglu gleda na Trg slobode. Na njega su njemački okupatori jula 1942. silom doveli 9.000 jevrejskih muškaraca. Mučili su ih i ponižavali. Kroz prozor se pomalo vidi i spomenik posvećen Holokaustu, koji podsjeća na uništenje jevrejske zajednice u gradu. Čak 96 odsto od 50.000 solunskih Jevreja nacisti su ubili u logorima smrti.

Misirloglu je na čelu odjeljenja „Eksperimentalna umjetnost“. Zajedno s kolegom Danijem Zaharopulosom osmislila je izložbu. Kod tako teške teme, to nije bio lak poduhvat. Mnogi njeni sunarodnici su ljuti zbog nedostatka zainteresovanosti posljeratne Njemačke za Grčku. Ali i Grčka ima poteškoća sa suočavanjem sa sopstvenom prošlošću. Sopstveni nacionalizam ne ostavlja mnogo mjesta za jevrejske žrtve njemačke okupacije.

Griechenland Thessaloniki Makedonisches Museum Thouli Mitsirloglou

Touli Mitsirloglu

Očima umjetnika

Misiroglu smatra da podnaslov izložbe govori o potisnutim tenzijama: „Između istorije i iskustva“. Pritom se radi o iskustvu u smislu ličnog i estetskog približavanja temi na osnovu umjetnosti i sudbine umjetnika za vrijeme okupacije i građanskog rata. „Riječi tih ljudi dugo su bile obavijene ćutnjom“, objašnjava Misirloglu.

Ideološka borba u Grčkoj između ljevice i desnice, koja je vrhunac doživjela u građanskom ratu, do danas određuje javni i politički diskurs. Glasovi koji se ne uklapaju u tu agendu, najčešće se ignorišu. Misirloglu se nada da će naučno-estetski pristup temi pomoći da se probije vladajući ideološko-politički horizont kako bi se omogućilo konstruktivno suočavanje sa prošlošću.

I zaista, izložba ne tematizuje kolektivnu tugu, već individualne sudbine. Ne radi se o statistikama, žrtvama i junacima, već o glasovima tadašnjih svjedoka vremena, koji do sada nisu uzimani u obzir. Trebalo bi da njihovi pogledi na zbivanja prošire dosadašnja saznanja i da pojasne kolektivne traume na primjeru pojedinaca.

Ausstellung Gespaltene Erinnerungen 1940-1950 | Zwischen Geschichte und Erfahrung (Deutsche Besatzung in Griechenland/ Holocaust-Bürgerkrieg)

Hapšenje komuinista

Jevreji nisu u fokusu

Desetak minuta hoda od solunske luke nalazi se Jevrejski muzej. U njemu se ne radi o masovnom ubijanju solunskih Jevreja već o dvomilenijumskoj tradiciji jevrejske zajednice u gradu.

Direktor muzeja Evangelos Hekimoglu je virtuelnoj izložbi stavio svoje eksponate na raspolaganje. Ali njemu naziv izložbe malo govori. „Za nas ne postoje podijeljena sjećanja. Naprosto, činjenica je da su 45.000 solunskih Jevreja ubijeni u Aušvicu".

Hekimoglu ne može da se poistovjeti sa izložbom: „Jevrejski muzej je dao doprinos samo jednim dijelom koji je samostalan. Sa ostatkom mi nemamo ništa“. Djeluje razočarano zbog toga što istoriji grčkih Jevreja nije posvećeno više pažnje. On kaže da poslije uništenja jevrejskog života u Solunu, u Grčkoj to decenijama nije bila tema, te da je tek odnedavno sjećanje na njih isplivalo na površinu.

Ausstellung Gespaltene Erinnerungen 1940-1950 | Zwischen Geschichte und Erfahrung (Deutsche Besatzung in Griechenland/ Holocaust-Bürgerkrieg)

Ilustracija iz časopisa "Etnos" - nacisti deportuju grčke Jevreje

Rupe u znanju Nijemaca

Istoričarka Anemone Kristians-Bernze iz kelnskog Dokumentacionog centra posvećenog nacionalsocijalističkoj vladavini kaže da i 70 godina poslije rata taj proces i izvan Grčke ni izdaleka nije završen: „Intenzivno sam se bavila istorijom Trećeg Rajha i progonom Jevreja. Ali dimenzije i strašni naziv Soluna kao „grada uništenja“ meni lično ranije nisu bili poznati“.

Zločini SS-a i Vermahta u Grčkoj u savremenoj Njemačkoj su sporedna tema i ne igraju u svijesti Nemaca nikakvu ulogu: „Ova tema je doprla do njemačkog istraživanja nacističke prošlosti tek u prvoj deceniji ovog vijeka“, kaže Kristians-Bernze i dodaje da je izložba „Podijeljena sjećanja“ jedan od prvih pokušaja da se približi tom tematskom kompleksu.

Prema njoj je u izložbi novo to da je fokus na Solunu, kao i da se okupacija i grčki građanski rat predstavljaju na osnovu kombinacije umjetnosti, biografija i istorijskih podataka. „Radi se o tome kako su savremenici doživjeli te zločine, vrijeme nakon povlačenja Vermahta i građanski rat koji je uslijedio“, objašnjava Kristians-Bernze.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu