Pobijeđena velikosrpska politika

Austrijski "Die Presse" u članku pod nazivom "Pobijeđena velikosrpska politika" piše kako predsjednik Parlamenta Hrvatske Josip Leko traži od novog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da promijeni svoj stav prema Hrvatskoj. "Leko bira riječi sa velikim oprezom. Posebno prema Srbiji, čiji je novi predsjednik Nikolić nedavno izjavio da Velika Srbija ostaje njegov san. Nikolić je legitimno izabrani predsjednik od strane srpskog naroda, smatra Leko. Mi se ne možemo miješati u izbor čelnih ljudi u susjednoj zemlji. Zagreb je međutim i dalje zainteresovan da sve zemlje jugoistoka Evrope uskoro pristupe EU i neće mijenjati svoje ciljeve, samo će ih prilagođavati datim okolnostima.

Na pitanje, nije li ga šokirala izjava Nikolića da je Vukovar, u kojem su regularne snage JNA i srpska paravojska počinile masakr, srpski grad, Leko je rekao da oni u Zagrebu dobro znaju da je to jedna od izjava iz arsenala velikosrpske politike. Dodao je i da oni također znaju da je ta politika pobijeđena kao i da takve izjave ne pomažu ni Srbima niti pridonose dobrim odnosima sa susjedima. Zagreb je, kaže Leko, spreman nastaviti politiku dobre saradnje sa Srbijom ali uslov za to je da Nikolić promijeni retoriku i da svoje političke stavove pomiri sa realnošću", prenosi Die Presse.

Hrvatska pod strogim nadzorom Brisela

Isti list piše i o učlanjenju Hrvatske u EU. "Hrvatska se sve do momenta učlanjenja nalazi pod strogim nadzorom Evropske komisije. Ona traži nedostatke prije svega u reformi sistema pravosuđa i slobodne konkurencije na tržištu. Profesor evropskog prava na Zagrebačkom sveučilištu Siniša Rodin smatra imenovanje guvernera Nacionalne banke korakom unazad. Premijer Zoran Milanović je sedmicama prije nego što je nadležna parlamentarna komisija predložila kandidata, odredio ko će biti novi guverner i tako izbjegao odluku parlamenta. Rodin je ukazao i na ukidanje javnog konkursa za članove Nadzornog odbora, koji kontrolišu rad javnih preduzeća. Profesor ukazuje i kako je javna tajna da je HDZ svoje ljude imenovao na funkcije u Nadzornim vijećima. Prof. Rodin smatra međutim da je jačanje sudova i parlamenta veoma važan reformski korak u Hrvatskoj", piše die Presse.

Posrnule banke u Ljubljani

Neue Zuercher Zeitung piše: "U Sloveniji se brane od glasina koje kažu da se da Ljubljana sprema da zatraži pomoć iz paketa spasa. U koliko teškoj poziciji su slovenačke banke, koje kontroliše država, nije jasno ni samoj vladi", piše Neue Zuercher Zeitung i dodaje: "Ljubljana nije potpuno nedužna za širenje ovih glasina. Jansa je alarmirajućim tonom stalno ponavljao da zemlji prijeti grčki scenario i da je juli za nju od sudbonosnog značaja. Ove poruke nisu međutim bile upućene finansijskim tržištima, već opoziciji u parlamentu. Ovog mjeseca treba se usvojiti mehanizam dužničke kočnice ali i mehanizmi koji bi onemogućivali stalno raspisivanje referenduma, kojima je narod uspješno spriječio stupanje na snagu strogih mjera štednje.

Slovenija se suočava sa rupama u budžetu, ali i sa posrnulim bankovnim sistemom. Pri tome finansijski i bankovno-politički problemi su sastavni dio istog problema, jer su obje najveće slovenačke banke, od odvajanja od jugoslovenskog ekonomskog modela prije 21 godinu, i dalje pod kontrolom države. Banke se bore sa likvidnošću zbog problematičnih kredita, koje su dale građevinskim koncernima i drugoj prezaduženoj klijenteli. Posebno zabrinjava stanje u Novoj Ljubljanskoj banci, koja je 2011., nakon tri godine rada sa gubicima, rekapitalizirana sa 250 miliona eura, koje je izdvojila država kao najveći akcioner, jer se privatni investitor nije mogao mobilizirati. Početkom ove sedmice Evropska komisija odobrila je slovenačkoj državi da svojim bankama da drugu finansijsku injekciju u visini od 383 miliona eura. Ostaje pitanje da li je time osigurano preživljavanje ove banke", piše Neue Zuercher Zeitung.

Autor: Jasmina Rose
Odg. urednica: Zorica Ilić